HINA - Financijski servis
Tvrtke u državnom vlasništvu prošle su godine poslovale sa 1,8 milijardi kuna dobiti, što je znatno više, za 55 posto, nego li godinu prije, istaknuo je premijer Ivo Sanader koji je s ministrom financija Ivanom Šukerom danas odbacio optužbe oporbe da je Vlada tom dobiti "krpala rupe u proračunu".
Ni za jedno od 19 poduzeća u većinskom vlasništvu države (na toj listi više nije HT), Vlada nije donijela odluku o povlačenju i lipe iz dobit za prošlu godinu, kazao je Šuker na sjednici Vlade koja je raspravila poslovanje tih tvrtki u 2004.
Potkrepljuje to podatcima da su u prošloj godini ulaganja tih tvrtki u imovinu povećana za 1,2 milijarde kuna u odnosu na 2003., odnosno da su im ulaganja porasla sa 16,4 milijarde na 17,6 milijardi kuna u 2004.
Šuker navodi primjer HŽ-a koji je lani investirao 1,8 milijardi kuna, što je oko 600 milijuna kuna više nego godinu prije.
Veseli ga i što državne tvrtke ove godine ulažu još i više nego lani.
Tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u prošloj su godini ostvarile ukupni prihod od 40,6 milijardi kuna, dok su im rashodi iznosili 38,7 milijardi.
S dobiti je poslovalo njih 15 i njihova ukupna neto dobit je 1,8 milijardi kuna.
To je sjajan rezultat, javna su se poduzeća okrenula unutrašnjim rezervama, rade efikasnije, a u mnogima smo, zbog nesposobnosti, promijenili upravljačke strukture, istaknuo je premijer.
Najveću neto dobit od 1,2 milijarde kuna ostvarila je INA, slijedi HEP sa 439,2 milijuna kuna, Croatia osiguranje sa 105,4 milijuna, itd.
S gubitkom su u prošloj godini poslovala četiri tvrtke u državnom vlasništvu - HŽ, Hrvatske pošte, Vjesnik i ACI.
Ukupni njihov gubitak je 315,4 milijuna kuna, pri čemu je najveći kod HŽ-a (175,4 milijuna), a slijede HP (134,7 milijuna), Vjesnik (10,8 milijuna), te ACI (1,5 milijuna).
Državne su tvrtke prošle godine za osoblje izdvojile ukupno 7,9 milijardi kuna, a prosječna neto plaća po radniku iznosila je 4.712 kuna, što je 12,9 posto više od prosječne plaće u Hrvatskoj.
Najveće prosječne redovite mjesečne plaće (bez regresa i božićnice) imaju zaposleni u Croatia Airlinesu, 7.350 kuna, a ta tvrtka ima i visoko učešće visokoobrazovanih kadrova, slijedi JANAF sa 7.181 kunom, Hrvatske ceste sa 6.818 kuna, itd.
Najmanje pak prosječne redovne plaće imaju zaposleni u Jadroliniji (3.684 kune), Hrvatske šume (3.831 kunu), Hrvatska lutrija (4.152 kune), HP (4.386 kuna), itd.
Manje od prosjeka svih javnih poduzeća, uz HP, imaju još dva gubitaša ACI (4.512 kuna) i HŽ (4.522 kuna), dok više od prosjeka ima također gubitaš, Vjesnik (5.565 kuna).
Iz podataka pak o najnižim i najvišim plaćama koji su se našli pred Vladom vidljivo je da je najviša plaća i preko 20 puta veća od najniže.
Najniže plaće, ispod dvije tisuće kuna, zabilježene su u Hrvatskim šumama (1.592 kune), Jadroliniji (1.672 kune), HŽ (1.792 kune).
Prema Vladinim podatcima, a nije jasno da li su tu i menadžerski ugovori, u prošloj godini najviše plaće zabiljžene su u Croatia osiguranju i to 41.838 kuna, a slijede Vjesnik sa više od 25,6 tisuća kuna, HŽ s više od 25,2 tisuće, JANAF i Plovput s više od 23 tisuće, dok je primjerice u HEP-u najviša plaća 11,5 tisuća, a u Ini 8,9 tisuća kuna.
Hrvatska je Vlada danas, kako bi osigurala stabilan izvor financiranja za održavanje vodotoka, obranu od poplava i sl. predložila uvođenje nove vodne naknade - vodnog doprinosa.
Doprinos bi se plaćao na gradnju građevina, plaćao bi ga investitor, osnovica bi mu bio prostorni metar, a visinu će propisati Vlada.
Do prije sedam godina Hrvatska je imala vodni doprinos, plaćali su ga poslodavci i bio je jedini izvor iz kojeg se financiralo održavanje nasipa, vodnih građevina i dr. na državnim vodama.
Kad je, 1998., taj doprinos ukinut, sredstva za te namjene osiguravala su se iz državnoga proračuna, no bila su nedostatna.
Vlada stoga, kroz izmjene Zakona o financiranju vodnog gospodarstva predlaže uvođenje doprinosa koji bi se koristio na području cijele države po načelu solidarnosti i prioriteta.
Državni bi proračun, međutim, godišnje osiguravao oko 80 milijuna kuna za izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
Postojeća slivna vodna naknada bi se ukinula, a njena bi se osnovica razdijelila na tri vodne naknade - za uređenje voda, za melioracijsku odvodnju i za melioracijsko navodnjavanje.
Naknada za uređenje voda zapravo bi zamijenila dosadašnju slivnu naknadu, ali bi osnovica za nju bilo samo nepoljoprivredno zemljište.
Za poljoprivredno zemljište plaćale bi se pak ostale dvije naknade.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković nada se da će novi sustav naknada osigurati i bolju zaštitu od poplava.
Taj se sustav mora dovesti u nulto stanje, a za to treba oko 2,5 milijarde kuna, istaknuo je ministar.
Vlada je kroz izmjene Zakona o vodama predložila da se vode umjesto na državne i lokalne dijele na vode prvog i drugog reda.
U prvom redu bile bi međudržavne i priobalne vode, kao i drugi veći vodotoci koje će popisati Vlada, a ostale bi bile vode drugog reda.
Vlada predlaže širenje zadaća Hrvatskih voda koje bi vodile registar zaštićenih područja, očevidnik koncesija, itd.
Od Sabora Vlada traži da potvrdi ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom u iznosu od 31 milijun eura za projekt tehnologijskog razvoja.
Država bi za taj projekt u četiri godine za taj projekt izdvojila još 5,6 milijuna eura.
Vlada ne može pristati na prijedlog o obeštećenju tzv. novih umirovljenika tako da im se mirovina izračuna na temelju deset najpovoljnijih godina staža, jer bi to bio povratak na stari sustav, izjavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon današnjeg sastanka u Banskim dvorima s predsjednikom Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Vladimirom Jordanom.
"Na to ne možemo pristati jer bismo u potpunosti odstupili od mirovinske reforme", rekao je novinarima Polančec, koji je ujedno i predsjednik Vladina povjerenstva za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju, u kojem su predstavnici Vlade i umirovljenika.
"Radna skupina ima težak zadatak. Teško će biti pronaći dodatna sredstva, ali mi ne zatvaramo vrata, već tražimo rješenja kako bi se mirovinski sustav poboljšao", kazao je Polančec dodavši da Vlada ima ideje kako riješiti problem zaostajanja mirovina onih koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 1999. godine.
Ujedno je najavio da će se Vlada ovih dana očitovati o svih 12 točaka na koje je u području mirovinskog osiguranja upozorio HSU.