Kao dio kulturne povijesti hrvatskoga društva Družba je prošla mnoga duhovna i politička gibanja, a svojim se djelovanjem sukobljavala ili podupirala određene svjetonazore, istaknuo je Veliki meštar Družbe i Zmaj starovukovarski Matija Salaj.
Rekao je kako su prve godine Družbe obilježene njezinim sudjelovanjem u osnutku, organiziranju i radu važnih javnih, gradskih i državnih institucija, kao što su današnja Gradska knjižnica, Muzej grada Zagreba i Državni arhiv. Također, Družba je 1909. samoinicijativno osnovala i zagrebačko Dobrovoljno društvo za spašavanje, preteču današnje Hitne pomoći.
Družba se u svim svojim programima odredila prema tome da hrvatstvo počiva u narodu, u njegovu duhu, jeziku, običajima, pjesmi i umjetničkom izričaju, rekao je Veliki meštar Družbe, dodajući kako njegovanjem upravo tih značajki Družba promiče hrvatski nacionalni duh kao etički ideal hrvatske narodne jezgre.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je nazočnima kako želi da članovi Družbe ustraju na oživotvorenju plemenitih ciljeva toga bratstva, ističući kako uvijek mogu računati na potporu Hrvatskog sabora, koji će predložiti da se Družbi dodijeli Povelja Republike Hrvatske kao najviše državno priznanje.
Podsjećajući na veze Hrvatskoga sabora i Družbe, Vladimir Šeks je rekao kako one sežu doboko u prošlost, kada je 1907. i 1910. Družba poslala Hrvatskome saboru peticiju za donošenje posebnih zakona o zaštiti i očuvanju hrvatske kulturne i prirodne baštine.
Od godine 1905. do 1918. i od godine 1990. do 2005. mnogobrojni članovi Družbe bili su zastupnici u Hrvatskome saboru, rekao je Šeks, dodajući kako su mnogi zastupnici u Hrvatskome saboru bili ujedno i članovi Meštarskog zbora, upravnog tijela Družbe.
Svečanu proslavu velikog jubileja pratio je bogat kulturno-umjetnički program.