Koštunica će u Zagrebu o otvorenim pitanjima i daljnjoj bilateralnoj suradnji razgovarati sa svojim domaćinom Ivom Sanaderom, s predsjednikom Stjepanom Mesićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Vladimirom Šeksom, a sastat će se i s predstavnicima srpskog kulturnog društva "Prosvjeta". Koštuničin posjet Hrvatskoj pratit će i veliki broj srbijanskih novinara.
Do njegova posjeta dolazi u trenutku kad su obje zemlje odmakle na svom putu prema EU - Hrvatska je započela pregovore o pristupanju EU, a SCG o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Gospodarske odnose dviju zemalja obilježava rast trgovinske razmjene koja je dosegla pola milijarde dolara, a ukupna robna razmjena u ovoj godini narasla je za 39 posto u odnosu na prethodnu.
Protekle mjesece u političkim odnosima Zagreba i Beograda obilježili su i događaji koji su, po ocjeni analitičara, doveli do stagnacije odnosa. Hrvatska je, nakon što su ministar vanjskih poslova SCG Vuk Drašković i njegova stranka ljetos proglasile Dražu Mihajlovića antifašistom, prosvjedovala, a predsjednik Mesić zbog toga je odgodio posjet Beogradu, koji je kasnije realiziran. U Beogradu je, pak, na snažne reakcije naišlo obilježavanje 10. obljetnice operacija Oluja, koja se u SCG osporava zbog stradanja Srba. Hrvatski premijer na te je prosvjede odgovorio da je Oluja bila veličanstvena operacija kojom su oslobođeni središnji dijelovi Hrvatske te da ju treba odvojiti od nedjela počinjenih nakon nje, a koja treba procesuirati.
Među očekivanim temama razgovora Sanader-Koštunica je i pitanje odnosa prema manjinama. Predsjedništvo Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini u svojoj je deklaraciji koncem listopada ocijenilo kako su vojvođanski Hrvati u neravnopravnom položaju u odnosu na većinski narod te da Srbija ne pruža zaštitu nacionalnim manjinama sukladno međunarodnim standardima. Predstavnici hrvatskih Srba, pak, upozorili su na slučajeve napada na Srbe u Hrvatskoj, a misija OESS-a u Hrvatskoj izvijestila je kako njezina analiza ukazuje da se broj etnički motiviranih incidenata u usporedbi s prošlom godinom nije smanjio.
OESS je u posljednjem izvješću, objavljenom prošlog tjedna istaknuo kako je hrvatska Vlada početkom srpnja usvojila smjernice za povratak izbjeglica, što je ocijenio značajnim korakom naprijed.
Tijekom službenog posjeta SCG hrvatski premijer 15. studenoga prošle godine u Beogradu je kazao da je Hrvatska "okrenuta prema budućnosti, ali da ne zaboravlja prošlost", te istaknuo da rješavanje sudbine nestalih mora biti apsolutni prioritet dviju vlada.
Sanader i Koštunica u Beogradu su tada također istaknuli važnost normalizacije odnosa Hrvatske i SCG za stabilnost jugoistoka Europe.
Od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa 1996., nakon rata i agresije srpskih paravojnih postrojbi i bivše JNA na Hrvatsku, odnosi između Hrvatske i bivše SRJ, sada SCG, u postupnom su usponu čemu proteklih godina pridonose susreti najviših dužnosnika dviju zemalja na raznim međunarodnim skupovima kao i na ministarskoj i nižim razinama, te nekoliko potpisanih sporazuma.
Unatoč teškim posljedicama rata, obostrani interesi za suradnjom u mnogim oblastima pokretač su stalnog uspona u bilateralnim odnosima. U tome je bitan čimbenik i to što dvije zemlje imaju isti cilj - uključivanje u EU i NATO, a upravo je regionalna suradnja jedan od preduvjeta za ostvarenje tog cilja.
Poseban poticaj razvoju bilateralnih odnosa dao je prvi susret hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića i predsjednika SCG Svetozara Marovića 2003. godine u Beogradu. Iako su njihove isprike za događaje iz prošlosti izazvale kontradiktorne reakcije, dvojica su predsjednika pridonijela stvaranju ozračja za bolje razumijevanje i suradnju. Hrvatski je predsjednik u srpnju ove godine boravio u službenom posjetu SCG.