Pitanje vlasništva rezultata znanstvenih istraživanja, granice genetike, demografija, kultura mira i sigurnosti, ljudska odgovornost za evoluciju, zapošljavanje u globalnom društvu znanja, budućnost novca i globalizacija u odnosu prema ljudskim pravima neke su teme o kojima je bilo riječi na toj Prvoj općoj skupštini Svjetske akademije koja se održala na području jugoistočne Europe i prvoj priređenoj u Europi nakon duljeg vremena.
Zatvarajući taj visoki skup, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić istaknuo je povezanost znanosti i istraživanja s gospodarstvom i samim političkim djelovanjem. "Republika Hrvatska kao i Europska unija, čiji će član Hrvatska uskoro postati, deklarirane su za svoj temeljni cilj: ostvarivanje gospodarstva utemeljenog na znanju i stvaranju održivog društva", istaknuo je predsjednik Mesić.
Ujedno je podupro Svjetsku akademiju i njezina nastojanja da se uništi nuklearno oružje i oružje za masovno uništenje.
Svjetska akademija umjetnosti i znanosti osnovana je godine 1960. i ima oko 500 članova. Među njezinim osnivačima bili su znanstvenici Albert Einstein, Robert Oppenheimer te nekoliko dobitnika Nobelove nagrade. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća u Svjetskoj akademiji bio je samo jedan član iz Hrvatske, a danas ih ima sedam, među kojima i Stjepan Mesić.