Screening za to poglavlje započeo je 26. listopada uvodnim, eksplanatornim sastankom, na kojem su predstavnici Europske komisije objašnjavali hrvatskim i turskim pregovaračima europsko zakonodavstvo na tom području.
Hrvatska i Turska, s kojima je EU isti dan, 3. listopada, otvorila pregovore, zajedno započinje postupak screeninga za svako od 35 poglavlja acquis communautairea, europske pravne stečevine, na prvim, eksplanatornim sastancima, ali se u drugoj fazi screeninga postupak razdvaja.
Na sastanku u četvrtak hrvatski će predstavnici prezentirati u čemu je naše zakonodavstvo neusklađeno s europskim i što se namjerava poduzeti u predstojećem razdoblju. Svrha screeninga, koji provodi Europska komisija s državom kandidatkinjom za članstvo za svako poglavlje acquis communautairea, jest da se utvrdi koje zakonodavne instrumente zemlja kandidat treba usvojiti ili promijeniti kako bi se kao buduća članica mogla pridržavati zakonodavstva Zajednice što je prije moguće nakon pristupa.
Hrvatska je u ponedjeljak završila drugu fazu screeninga, dubinske analize usklađenosti zakonodavstva s europskim, za poglavlje znanost i istraživanje. Europska bi komisija do kraja ove ili početka sljedeće trebala pripremiti izviješće o screeningu za to poglavlje s preporukom o otvaranju pregovora. Komisiji obično treba mjesec do dva za izradu izviješća, a za složenija poglavlja poput poljoprivrede i više od dva mjeseca. Izviješće s preporukom upućuje se Vijeću EU-a koje onda donosi odluku o otvaranju pregovora za svako poglavlje.
Obrazovanje i osposobljavanje, kao i kultura, u nadležnosti su nacionalnih država. Europska unija nema zajedničku obrazovnu politiku, a njezina se uloga svodi na to da stvori sustav suradnje između država članica. Prema načelu supsidijarnosti, svaka zemlja članica zadržava punu odgovornost za sadržaj i organizaciju svoga obrazovnog sustava.
Europska unija ima ulogu pridonijeti podizanju kvalitete obrazovanja poticanjem suradnje između država članica te podupirati i dopunjavati aktivnosti država članica.
U pravnoj stečevini EU-a postoji direktiva o obrazovanju djece radnika migranata iz članica EU-a, koju će Hrvatska trebati inkorporirati u svoje zakonodavstvo do stupanja u članstvo, te akcijski programi i preporuke. Države članice i one koje to žele postati trebaju osigurati potrebne kapacitete kako bi mogle sudjelovati u tim programima.