BRUXELLES - Trodnevna konferencija posvećena ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini započela je u subotu u Bruxellesu, a na tom sastanku, zatvorenom za javnost, sudjeluje 15 čelnika i visokih dužnosnika iz osam bosanskohercegovačkih parlamentarnih stranaka, te predstavnici nekoliko međunarodnih nevladinih organizacija, među njima i Donald Hays iz američkog Instituta za mir, koji je jedno vrijeme bio zamjenik Visokog predstavnika za BiH Paddya Ashdowna. Sudionike skupa u subotu je pozdravio i europski povjerenik za proširenje Olli Rehn. "Mi preporučujemo ustavnu evoluciju, radije nego ustavnu revoluciju. Deset godina nakon Daytona, vrijeme je da Bosna i Hercegovina od izgradnje mira krene prema izgradnji države", rekao je Rehn u svom pozdravnom govoru, koji je objavila Europska komisija. Prema dnevnom redu, ne predviđa se rasprava o promjeni administrativno-teritorijalnog ustroja BiH, koja je podijeljena na dva entiteta.
BRUXELLES - Petnaestak automobila zapaljeno je u noći između petka i subote u Belgiji, od kojih osam u Bruxellesu, priopćilo je u subotu ujutro belgijsko ministarstvo unutarnjih poslova, ali vlasti i dalje govore o izoliranim slučajevima. Belgija je globalno pošteđena urbanog nasilja kakvo bijesni francuskim predgrađima, ali mjesne i federalne vlasti su na oprezu, a policija je pojačala ophodnje, posebice oko Bruxellesa i Anversa. U priopćenju vladinog kriznog centra od subote, naglašava se da je, osim pojedinih izgreda u nekoliko gradova, situacija i dalje mirna i nema okupljanja.
BAGDAD - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je na početku svog iznenadnog posjeta Bagdadu naglasio važnost nacionalnog pomirenja u Iraku. "Pomirenje je apsolutno potrebno i mislim da se svi slažu u pogledu toga", rekao je Annan novinarima nakon razgovora s premijerom Ibrahimom Džafarijem. "Ujedinjeni narodi uvijek su ohrabrivali pomirenje i poduzeli su političke napore kako bi ga omogućili budući da (ono) može ponovno ujediniti irački narod", rekao je Annan. On je stoga podržao konferenciju o pomirenju iračkih političkih protivnika koja bi se sljedećeg tjedna trebala održati u Kairu.
ZAGREB - Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić smatra da se vjernici katolici u Bosni i Hercegovini moraju više zauzeti kad je riječ o njihovu opstanku. "Očekujemo od naše subraće u Hrvatskoj da nas osjete svojima i da nas svojom blizinom podupru u našim ostvarenjima ljudskih i svih drugih prava", izjavio je Hini kardinal Vinko Puljić odgovarajući na pitanje o stanju katolika u BiH. Po njegovim riječima, prije rata u BiH živjelo je od 820 do 830 tisuća katolika, a danas ih, po jednoj prilično točnoj evidenciji, ima 466 tisuća. Po Daytonskom sporazumu, potpisanom prije deset godina, trebalo se vratiti oko 230 tisuća vjernika, i to u područje Republike Srpske, a danas ih ondje ima od deset do dvanaest tisuća.
BRATISLAVA - Bivši slovački premijer Vladimir Mečiar (63) hospitaliziran je zbog obostrane upale pluća, objavio je u subotu glasnogovornik njegove političke stranke. Tvorac slovačke neovisnosti 1993. Vladimir Mečiar je bio gotovo bez prekida premijer između 1992. i 1998. Danas je predsjednik Pokreta za demokratsku Slovačku (LS-HZDS), trenutačno u oporbi. Sredinom 90.-ih Slovačka je pod vodstvom Mečiara isključena iz prvih pregovora o ulasku u Europsku uniju i NATO radi mutnih privatizacija kao i povreda demokracije i pravne države. U međuvremenu, postala je članica obaju euroatlantskih integracija.
SOPRON - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić doputovao je u subotu u mađarski grad Sopron gdje će sudjelovati na tradicionalnim Danima Hrvata u Mađarskoj. Ta se manifestacija hrvatske nacionalne zajednice održava šesti put, a ove je godine domaćin grad Sopron blizu austrijske granice gdje živi skupina gradišćanskih Hrvata. Već tradicionalno na svečanost kao gost dolazi mađarski predsjednik, pa će se Mesić tom prigodom susresti sa svojim kolegom Laszlom Solymom. Dane Hrvata organizira Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj, krovne institucije hrvatske nacionalne manjine u toj susjednoj zemlji. Procjenjuje se da u Mađarskoj živi 90 tisuća Hrvata, koji su jedna od 13 službeno priznatih manjina.