Riječ je o dopunjenom dokumentu Europsko partnerstvo s Hrvatskom, usvojenom u rujnu prošle godine. Dopune su rađene na temelju izvješća o napretku Hrvatske, koje je također objavljeno u srijedu.
Pristupno partnerstvo sadrži popis kratkoročnih i dugoročnih prioriteta u pripremama za daljnju integraciju u Europsku uniju. Od Hrvatske se očekuje da na Pristupno partnerstvo odgovori izradom plana s odgovarajućim kalendarom u kojem će navesti mjere koje namjerava poduzeti u ispunjavanju prioriteta navedenih u tom dokumentu. Prioriteti iz Pristupnog partnerstva bit će temelj za programiranje financijske pomoći iz pristupnih fondova EU-a. Napredak u provedbi prioriteta redovito će pratiti Europska komisija kroz izvješća o napretku i kroz strukture utemeljene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
U Pristupnom partnerstvu pobrojane su mjere koje treba poduzeti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju u pogledu političkih kriterija (koji obuhvaćaju demokraciju i vladavinu prava; ljudska prava i zaštitu manjina te regionalna pitanja i međunarodne obveze), zatim u pogledu ekonomskih kriterija te sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, to jest preuzimanja i provedbe europske pravne stečevine.
Kratkoročni prioriteti obuhvaćaju razdoblje od jedne do dvije godine, a srednjoročni tri do četiri godine.
Među kratkoročnim prioritetima, kao "ključni" navedeni su sljedeći:
- provedba strategije i akcijskog plana za reformu pravosuđa, uključujući i usvajanje neophodnih novih zakona;
-usvajanje i početak provedbe nacionalne strategije za sprečavanje i borbu protiv korupcije te uspostava potrebne koordinacije između relevantnih vladinih tijela uključenih u njezinu provedbu, što podrazumijeva da Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) treba postati u potpunosti operativan;
- ubrzanje provedbe Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Posebice se ističe da je hitno potrebno poduzeti korake kako bi se osigurala razmjerna zastupljenost manjina u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, u državnoj administraciji i pravosudnim tijelima i u tijelima javne uprave;
- dovršetak procesa povratka izbjeglica, uključujući sve slučajeve povrata i obnove kuća te stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava te daljnje jačanje regionalne suradnje radi ubrzanja procesa povratka izbjeglica i lokalne integracije;
- održanje pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY);
- traženje konačnih rješenja za otvorena bilateralna pitanja, posebice pitanje granica sa Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom;
- odgovarajuća provedba svih obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u područjima poput tržišnog natjecanja, s naglaskom na usvajanju i provedbi plana za restrukturiranje čeličnog sektora, te kupovine nekretnina. Zaključivanje sadašnjih i predstojećih pregovora o trgovinskim pitanjima povezanim sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (poput šećera, protokola o proširenju i daljnjih trgovinskih koncesija za poljoprivredne i ribarske proizvode).