Europska komisija objavila je izvješća o napretku za zemlje kandidate Hrvatsku i Tursku, 'avis' za Makedoniju, te izvješće za preostale zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja BiH, SiCG i Albaniju.
Riječ je o prvom izvješću Komisije od kada je Hrvatska dobila status kandidata. U izvješću na 121 stranici se detaljno opisuju odnosi između Hrvatske i EU-a, analizira stanje u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te procjenjuje sposobnost Hrvatske za preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva, to jest prilagodba i provedba acquis communautairea, europske pravne stečevine. Ovogodišnje izvješće pokriva razdoblje od 20. travnja 2004., kada je Komisija objavila 'avis' za Hrvatsku, do 30. rujna ove godine.
Komisija je također objavila prijedlog Odluke o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Pristupnom partnerstvu s Hrvatskom. Riječ je o dokumentu kojega treba odobriti Vijeće, a u kojem su definirani kratkoročni i srednjoročni prioriteti u pristupnom procesu.
"Hrvatska nije suočena s većim poteškoćama u ispunjavanju političkih kriterija za članstvo. Problem koji se pojavio od objavljivanja 'avisa' u pogledu pune suradnje s Haškim sudom u međuvremenu je riješen. Hrvatska je nastavila općenito napredovati, ali su i dalje potrebni održivi napori u nekoliko važnih područja", stoji u izvješću.
U pogledu ljudskih i manjinskih prava, kaže se da se stanje nastavilo poboljšavati od objavljivanja 'avisa', ali da je spora provedba Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. "Srbi i Romi i dalje su suočeni s diskriminacijom i potrebno je poboljšati njihovu situaciju, posebice u pogledu mogućnosti zapošljavanja, a hitni prioritet je i stvaranje prihvatljivije atmosfere unutar većinske zajednice", navodi se u dokumentu.
Dobar napredak zabilježen je i u pogledu povratka izbjeglica u smislu povrata i obnove kuća, ali na tom području nije ispoštovano nekoliko rokova. Posebice je slab napredak u pogledu rješavanja problema nositelja stanarskog prava.
U izvješću se navodi da je učinjen napredak na području regionalne suradnje, ali se ističe da je potrebno učiniti još više napora kako bi se pronašlo konačno rješenje za sva otvorena bilateralna pitanja, posebice u pogledu granica.
"Ključno je da Hrvatska ubrza svoje napore u pravcu pronalaženja uzajamno prihvatljivih konačnih rješenja za sva otvorena bilateralna pitanja i na zaključivanju sporazuma, posebice u pogledu graničnih pitanja s BiH, SiCG i Slovenijom, kaže se.
U izvješću se također ponavlja odluka Vijeća EU-a da je potrebno održavati punu suradnju s Haškim sudom.
Jednako kao i u 'avisu' ocijenjeno je da Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo.