Europska komisija je u srijedu objavila izvješća o napretku za zemlje kandidate Hrvatsku i Tursku, 'avis' za Makedoniju, te izvješće za preostale zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja, BiH, SiCG i Albaniju.
Riječ je o prvom izvješću Komisije od kada je Hrvatska dobila status kandidata. U njemu se detaljno opisuju odnosi između Hrvatske i EU-a, analizira stanje u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te procjenjuje sposobnost Hrvatske za preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva, to jest prilagodba i provedba acquis communautairea, europske pravne stečevine.
Ovogodišnje izvješće pokriva razdoblje od 20. travnja 2004., kada je Komisija objavila 'avis' za Hrvatsku, do 30. rujna ove godine. Uz izvješće o napretku objavljen je i prijedlog Odluke o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Pristupnom partnerstvu s Hrvatskom. U tom prijedlogu, koji se proslijeđuje Vijeću EU-a na usvajanje, definiraju se kratkoročni i dugoročni prioriteti u pripremama za pristup EU-u.
Od Hrvatske se traži da izradi akcijski plan i kalendar za provedbu tih prioriteta, pri čemu može računati na pomoć EU-a.
"Hrvatska nije suočena s većim poteškoćama u ispunjavanju političkih kriterija za članstvo. Problem koji se pojavio od objavljivanja 'avisa' u pogledu pune suradnje s Haškim sudom u međuvremenu je riješen. Hrvatska je nastavila općenito napredovati, ali su i dalje potrebni održivi napori u nekoliko važnih područja", stoji u izvješću.
U pogledu ljudskih i manjinskih prava, kaže se da se stanje nastavilo poboljšavati od objavljivanja 'avisa', ali da je spora provedba Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. "Srbi i Romi i dalje su suočeni s diskriminacijom i potrebno je poboljšati njihovu situaciju, posebice u pogledu mogućnosti zapošljavanja, a hitni prioritet je i stvaranje prihvatljivije atmosfere unutar većinske zajednice", navodi se u dokumentu.
Dobar napredak zabilježen je i u pogledu povratka izbjeglica u smislu povrata i obnove kuća, ali na tom području nije ispoštovano nekoliko rokova. Posebice je slab napredak u pogledu rješavanja problema nositelja stanarskog prava.
U izvješću se navodi da je učinjen napredak na području regionalne suradnje, ali se ističe da je potrebno učiniti još više napora kako bi se pronašlo konačno rješenje za sva otvorena bilateralna pitanja, posebice u pogledu granica.
"Ključno je da Hrvatska ubrza svoje napore u pravcu pronalaženja uzajamno prihvatljivih konačnih rješenja za sva otvorena bilateralna pitanja i na zaključivanju sporazuma, posebice u pogledu graničnih pitanja s BiH, SiCG i Slovenijom".
U izvješću se također ponavlja odluka Vijeća EU-a da je potrebno održavati punu suradnju s Haškim sudom.
Komisija je zabilježila napredak na području pravosuđa, ističući usvajanje strategije pravosudne reforme, ali se dodaje da je potrebno posebnu pozornost posvetiti smanjivanju broja zaostalih sudskih predmeta i provedbi sudskih odluka.
Uočen je i napredak u progonu ratnih zločinaca, ali se bilježi etnička pristranost na štetu Srba. Također se navodi potreba ubrzanja napora na rješavanju korupcije, koja ostaje ozbiljan problem.
Jednako kao i u 'avisu' ocijenjeno je da Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, koje će se u srednjoročnom razdoblju moći nositi s konkurentskim pritiskom unutar EU-a, pod uvjetom da se nastavi provoditi reformski program kako bi se uklonile preostale slabosti.
Makroekonomska politika okrenuta prema stabilnosti pridonijela je relativno niskoj inflaciji i značajnom smanjenju proračunskog deficita i deficita na računu tekućeg plaćanja, ali još postoji značajni debalans u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Komisija bilježi i znatne intervencije države u gospodarstvo te slabi napredak u restrukturiranju velikih državnih poduzeća.
U pogledu obveza koje proizlaze iz članstva EU-a, to jest prilagodbe i primjene zakonodavstva u skladu s europskim standardima, navodi se da je Hrvatska postigla određeni napredak, posebice na područjima slobode kretanja roba, javne nabave, informacijskog društva, obrazovanja i kulture te u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici. Dodaje se da Hrvatska treba nastaviti s prilagodbom zakonodavstva i istodobno jačati administrativne i pravosudne strukture koje trebaju osigurati učinkovitu provedbu europskih zakona i standarda.
Kao područja u kojima će trebati učiniti "pojačane napore" navedeni su sloboda kretanja kapitala, pravo trgovačkih društava, informacijsko društvo, ribarstvo, promet, energetika, zaštita potrošača i zdravlja, carinska unija i financijski nadzor.
"Znatni i održivi napori" bit će potrebni u poglavljima tržišnog natjecanja, poljoprivrede, sigurnosti hrane, oporezivanja, socijalne politike i zapošljavanja, regionalne politike, pravosuđa, slobode i sigurnosti i slobode kretanja roba, radne snage, usluga i javnih nabava.
"Vrlo značajni" napori bit će potrebni za područje zaštite okoliša.