Pitanje tržišta rada mora biti u središtu nacionalne razvojne politike, naglasio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, a prvim izazovima Hrvatske na tom području označio je fleksibilizaciju tržišta rada, uvođenje inovativnih tehnologija i proizvodnju roba visoke dodane vrijednosti.
Ključ za provedbu tih strategija Vukelić vidi u reformi obrazovnog sustava, koji po njegovu mišljenju mora biti koncentriran više na učenje vještina koje pomažu u snalaženju na tržištu rada, a manje na učenje o činjenicama.
Najveći problemi na tržištu rada u Hrvatskoj, po Vukelićevom mišljenju, su težak ulazak mladih na tržište rada, visoka stopa nezaposlenosti mladih, žena i starijih osoba te nizak omjer zaposlenih i broja stanovnika.
Krutost, centralizacija, segmentacija i slaba pokretljivost radne snage osnovna su obilježja hrvatskog tržišta rada po mišljenju glavnog direktora HUP-a Đure Popijača.
Isto tako, naglašava Popijač, država neopravdano svoju socijalnu funkciju prebacuje na poslodavce, primjerice prilikom pokrića troškova bolovanja, a nizom drugih propisa obeshrabruje ih u zapošljavanju novih radnika.
Princip sigurnosti radnog mjesta, tvrdi Popijač, ne dovodi do povećanog zapošljavanja, već upravo suprotno, visoka stopa zaštite radničkih prava posvuda korespondira s visokom stopom nezaposlenosti. Stoga će HUP, najavio je, ponovno postaviti pitanje opravdanosti nekih odredaba sadašnjeg Zakona o radu.
Prema rezultatima HUP-ova istraživanja koje je predstavio, gotovo tri četvrtine poslodavaca najvećom preprekom novom zapošljavanju smatra propise o otkazu, za dvije trećine to je teret dokazivanja u slučaju spora s radnikom, a blizu polovice problematičnim drži definicije i obveze malog poslodavca.
Fleksibilnost kao osnovnu polugu zapošljavanja istaknuo je u Mel Lambert iz Međunarodne organizacije rada. Velika Britanija je, kaže Lambert, postala jedno od najpopularnijih investicijskih odredišta, zahvaljujući dosljednoj, 20-godišnjoj reformi radnog zakonodavstva. Fleksibilnosti tržišta rada je također povećala produktivnost, ukinula dugotrajnu nezaposlenost te potaknula mobilnost radne snage, kaže Lambert.
No neki sudionici skupa ne dijele takvo mišljenje. Tako predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da nema dokaza da je igdje smanjivanje sigurnosti radnog mjesta povećalo produktivnost, a primjer Japana poslužio mu je u ilustraciji teze po kojoj vrhunski razvijene privrede ne moraju biti ovisne o mobilnosti radne snage.
Također, Sever je, govoreći o iskustvima nordijskih zemalja, ustvrdio da visok stupanj socijalne zaštite ne mora biti uteg razvoju.