PARIZ - Neredi su nastavljeni diljem Francuske u noći s ponedjeljka na utorak, usprkos najavi vlade da će uvesti policijski sat i druge oštre mjere u nasiljem zahvaćenim predgrađima Pariza i drugih većih gradova.
Skupine mladih imigranata palile su automobile u predgrađima Pariza, Toulousea, Lilla, Lyona i Strasbourga nakon što je premijer Dominique de Villepin u ponedjeljak navečer na televiziji TF1 najavio slanje policijskih pojačanja u ugrožena područja i davanje ovlasti prefektima da "uvedu policijski sat ukoliko ocijene da je koristan za uspostavu mira i zaštitu građana".
De Villepin je odbacio zahtjeve da se u suzbijanje nasilja uključi vojska, ocjenivši kako "još nije dostignuta ta točka", te najavio mobilizaciju još 1.500 rezervnih policajaca koji će biti upućeni u pogođena područja, povećavajući broj angažiranih snaga policije i žandarmerije na 9.500 pripadanika.
Policija je objavila da su do ponoći u cijeloj Francuskoj zapaljena 324 vozila, te da je pritvoreno 65 izgrednika. Prva izviješća govore da su neredi u utorak manjeg intenziteta od onih prethodnog dana kada je gorjelo više od 1.400 automobila, najviše od početka nasilja 27. listopada.
Mladi su na širem području Lyona, drugog po veličini grada u Francuskoj, u ponedjeljak navečer zapalili oko 40 automobila, a uhićeno je 12 izgrednika, objavila je policija.
U Toulouseu, na jugu zemlje, zapaljen je autobus i 30 automobila, a izgrednici su bacali 'Molotovljeve koktele' na policiju koja je uzvraćala suzavcem.
U Bruay-sur-l'Escautu, kraj Lillea, osnovna škola je izgorjela do temelja a u samom Lilleu je druga škola oštećena u požaru.
Desetak automobila zapaljeno je u Lilleu, a najmanje dva u Strasbourgu.
"Ovo nasilje je neprihvatljivo i neoprostivo. Odgovor vlade bit će čvrst i opravdan", rekao je De Villepin u televizijskom obraćanju. Također je najavio da će vlada inicirati mjere za poboljšanje uvjeta obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja za obitelji koje žive u osiromašenim predgrađima u državnim stanovima, gdje se odigrala većina nasilja.
Vlada će obnoviti financiranje nevladinih organizacija i lokalnih udruga koje su djelovale u tim problematičnim predgrađima, rekao je De Villepin, neizravno priznajući da ja politika vlade njegovog prethodnika Jeana-Peirrea Raffarina pridonijela sadašnjoj krizi. Premijerove televizijske izjave uslijedile su nakon što je objavljeno da su neredi odnijeli i svoju prvu žrtvu, 61-godišnjeg Jean-Jacquesa Le Chenadeca, napadnutog u petak ispred doma u pariškom predgrađu Stains.
U ponedjeljak navečer objavljeni su i rezultati ispitivanja javnog mnijenja instituta LH2, koji su pokazali kako 71 posto Francuza vjeruje da su potezi De Villepinove vlade u rukovođenju krizom "išli u krivom smjeru".
SYDNEY- Australska policija uhitila je petnaest osoba u Sydneyju i Melbourneu u okviru protuterorističke operacije koja je omogućila da se spriječi atentat, priopćila je policija u utorak. "Prekinuli smo, rekao bih, završnu fazu ili početak terorističkog napada većih razmjera u Australiji", kazao je načelnik policije u državi Novi Južni Walles Ken Moroney ne precizirajući kakav je teroristički napad bio planiran. U akciji uhićenja u Sydneyu i Melbourneu sudjelovalo je 400 policajaca uz potporu helikoptera. Službeni izvori odbili su komentirati spekulacije da su uhićene osobe islamski radikali čije je stanove u lipnju ove godine pretresla tajna služba ASIO. Australska tajna služba prošle je godine pratila skupinu pristaša radikalnog muslimanskog propovjednika alžirskog podrijetla, Abdula Nacera Benbrike, koji su snimali burzu, glavni kolodvor i druge važna, strateška mjesta u Melbourneu.
HANOJ - Provedeno testiranje je pokazalo da je ptičja gripa usmrtila jednog 35-godišnjeg Vijetnamca, koji je prva žrtva nove pojave virusa kod peradi u toj južnoazijskoj zemlji, izvijestili su u utorak državni mediji.
"To je prva smrt od početka ovogodišnje sezone epidemije", kazao je zamjenik vijetnamskog ministra zdravstva Trinh Quan Huan, govoreći o muškarcu koji je prošlog mjeseca umro u Hanoju, prenosi dnevni list "Tien Phong".
Radi se o 42. žrtvi virusa H5N1 u Vijetnamu od početka 2004.
WASHINGTON- Petorica stranaca osumnjičenih za terorizam, koji su zatočeni u američkoj vojnoj bazi Guantanamo na Kubi, optuženi su za ratne zločine i bit će izvedeni pred vojni sud, objavilo je u ponedjeljak ministarstvo obrane SAD.
Broj zatočenika Guantanama protiv kojih je do sada podignuta optužnica time se povećao na devet, od oko 500 koliko ih je zatočeno u toj mornaričkoj bazi, većina nakon uhićenja u Afganistanu prije više od tri godine. Dvojica od petorice "neprijateljskih boraca" koji su dobili optužnice su iz Saudijske Arabije, a ostali iz Alžira, Etiopije i Kanade. Optužbe ih terete u rasponu od ubojstava do napada na civile, objavio je Pentagon. Još nije određen datum početka suđenje petorici pred američkim vojnim komisijama, za koje kritičari navode da ne pružaju ista prava optuženima kao civilni sudovi.
MOSKVA - Posada 12. misije na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) , američki astronaut William MacArthur i ruski kozmonaut Valerij Tokarev, u ponedjeljak je uspješno izvela 'svemirsku šetnju' koja je trajala više od pet sati, objavio je Centar kontrole leta u Koroljevu kraj Moskve. Tijekom izlaska iz postaje, zapovjednik misije MacArthur i inženjer Koroljev odspojili su staru, neispravnu sondu za mjerenje magnetskih zračenja i ručno je lansirali u svemir te montirali novu vanjsku kameru koja će budućim astronautima olakšati montažu novih strukturnih elemenata postaje.
Sonda koja nije radila već dvije godine, instalirana je 2000. kako bi prikupljala podatke i mjerila magnetno polje oko postaje. Astronaut Mac Arthur odbacio ju je pod određenim kutom u smjeru suprotnom od kretanja postaje, a s postignutom brzinom od 15 cm u sekundi trebala bi za oko 100 dana izgorjeti u atmosferi, objavili su stručnjaci NASE u Houstonu, drugoj kontroli leta ISS-a.
Bila je to prva 'svemirska šetnja' na ISS u posljednje dvije i pol godine a obavljena je u novim američkim skafanderima EMU, koji su na postaju dopremljeni letom raketoplana Discovery prošloga srpnja.
TALLINN - Hrvatski premijer Ivo Sanader, koji se u Tallinu u utorak sastaje s najvišim estonskim dužnosnicima, najavio je u ponedjeljak na večer, da će u razgovorima biti stavljen naglasak na zahvalu Estoniji na potpori Hrvatskoj u približavanju EU, gospodarsku suradnju i iskustva Estonije.
"Naglasak će biti na tri točke: jedna je zahvala Estoniji za jasnu potporu u približavanju Hrvatske Europskoj uniji, drugo, gospodarska suradnja i treće... iskustva Estonije koja je u gospodarskom smislu zaista napredovala, ali na onom načelu ekonomije utemeljene na znanju", rekao je Sanader, na briefingu za novinare u Tallinnu.
Hrvatskoj su zanimljiva iskustva Estonije zbog njezina brzog ekonomskog razvoja i liberalnog poreznog sustava.
Hrvatsko izaslanstvo koje boravi u službenom posjetu Estoniji, a u kojemu je i potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Damir Polančec, posjetit će u utorak Luku Tallinn, najveću luku na Baltiku.
TUZLA - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić doputovao je u ponedjeljak navečer iz Sarajeva u Tuzlu gdje će mu u utorak biti uručen počasni doktorat Sveučilišta u tom gradu.
Predsjednik Mesić je sa članom Predsjedništva BiH Sulejmanom Tihićem položio cvijeće na spomen obilježje na mjestu gdje je 1995. godine poginula 71 osoba od granata ispaljenih sa srpskih položaja.
Mesić je posjetio i Konzulat RH u Tuzli a konzul Josip Juras ga je izvijestio da na tuzlanskom području živi 90.000 Hrvata.
Predsjednik Mesić se u Tuzli susreo i s predstavnicima kulturnih društava Hrvatski dom, Napredak, Matica hrvatska i Hrvatska žena.
BRUXELLES/LJUBLJANA- Slovenija želi otvorena pitanja s Hrvatskom riješiti za vrijeme hrvatskih pregovora s Europskom unijom, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel koji je odnosima s Hrvatskom tijekom ministarskog zasjedanja EU-a posebno razgovarao s visokim predstavnikom za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom i vanjskopolitičkom povjerenicom Benitom Ferrero Waldner.
"Slovenija želi da do rješenja bilateralnih pitanja pa i pitanja granice dođe za vrijeme dok Hrvatska bude vodila pregovore s Europskom unijom", izjavio je Rupel u Bruxellesu novinarima i dodao da je to jasno i njegovim sugovornicima.
"Slovenija nastoji da odnosi s Hrvatskom ostanu pozitivni. Do njihova bi pogoršanja došlo ako bi Hrvatska proizvodila negativne signale. To bi bilo loše za naše (međusobne) odnose i za našu politiku prema Hrvatskoj u okviru Europske unije", rekao je Rupel o svom susretu sa Solanom i Ferrero Waldner.
SUBOTICA - Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Petar Kuntić ocijenio je u ponedjeljak, nakon razgovora s ministrom za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore Rasimom Kljajićem, da je vlast te države sada spremna započeti razgovore o poboljšanju položaja te rješavanju određenih problema hrvatske manjine u Vojvodini.
"U sljedeća dva tjedna imat ćemo sastanke s predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova i pravosuđa kako bi se ispitale mogućnosti da se nesrazmjer u zastupljenosti Hrvata u tim institucijama ispravi", rekao je Kuntić ističući kako su uz ove dogovorene i druge konkretne mjere rješavanja preostalih otvorenih pitanja, no o njima nije želio govoriti.
Predsjednik DSHV-a je istaknuo kako je na ishod sastanka u Beogradu, kojeg je u cijelosti ocijenio pozitivnim, vjerojatno utjecao predstojeći odlazak srbijanskog premijera u Zagreb, te objavljivanje Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u Vojvodini, u kojoj se ukazuje na diskriminaciju Hrvata i njihovu nedovoljnu zaštitu u Srbiji.
WASHINGTON - Sjedinjene Države upozorile su u ponedjeljak na "veće nepravilnosti i prijevare" koje su obilježile parlamentarne izbore u Azerbejdžanu na kojima je u nedjelju pobijedila stranka na vlasti i zatražile da se provede istraga.
Službeni predstavnik ministarstva vanjskih poslova Adam Ereli ipak je izvijestio o "nekim poboljšanjima" do kojih je došlo tijekom izbora u nedjelju, na kojima je, kako tvrde vlasti u Bakuu, s apsolutnom većinom pobijedila stranka na vlasti, osvojivši 63 od 125 zastupničkih mjesta u parlamentu.
"No usto postoje veće nepravilnosti i prijevare koje nas ozbiljno zabrinjavaju", dodao je predstavnik.
"Pozivamo azerbejdžansku vladu da odmah povede istragu sukladno zakonima zemlje, njezinim ustanovama i izbornom zakonu", kazao je Ereli.
SARAJEVO - Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH zatražio je od federalne vlade podrobna objašnjenja o uključivanju hrvatsko-mađarskoga naftnoga konzorcija INA - MOL u dokapitalizaciju naftne kompanije Energopetrol u BiH.
To je zaključeno u ponedjeljak navečer na završetku izvanrednog zasjedanja Zastupničkog doma federalnog Parlamenta na kojemu se raspravljalo o nedavnoj odluci Vlade Federacije BiH da u dokapitalizaciji Energopetrola sa 67 posto sudjeluje hrvatsko-mađarsko konzorcij INA MOL. U višesatnoj raspravi zastupnici su postavili mnoga pitanja u vezi takve odluke vlade Federacije i načina dokapitalizacije Energopetrola. Zatraženo je da vlada u idućih 15 dana odgovori na sva postavljena zastupnička pitanja. Nakon nedavne odluke federalne vlade da u dokapitalizaciji Energopetrola većinski vlasnik postane hrvatsko-mađarski konzorcij INA - MOL, dio sarajevskih medija i više istaknutih bošnjačkih dužnosnika otvoreno je kritiziralo vladu Federacije Bosne i Hercegovine zbog takve odluke. Federalnoj vladi je zamjerano što je za strateškog partnera u dokapitalizaciji Energopetrola odabrala inozemni konzorcij odnosno hrvatsko-mađarski INA - MOL. I zastupnici federalnog parlamenta BiH u ponedjeljak su tijekom rasprave opetovano negodovali što se u dokapitalizaciju Energopetrola uključuje konzorcij INA - MOL.
BAGDAD - Američka vojska izjavila je u ponedjeljak da je ubila 36 pobunjenika otkako je u subotu u Houssaybahu, na granici sa Sirijom, povela ofenzivu "Čelični zastor" kako bi prekinula kanale za opskrbu Al-Qaide u Iraku.
"Potvrđena je smrt 36 pobunjenika od početka operacije i nema dojava o poginulim civilima", priopćila je vojska trećeg dana ofenzive. Dok se u gradu nastavlja premetačina, "iračke i američke snage izložene su napadima manjih terorističkih skupina", dodaje se u priopćenju. Pobunjenici trenutačno "koriste osjetljive infrastrukture kako bi se zaštitili od američkih i iračkih protunapada", ističe se u priopćenju u kojemu se dodaje da su marinci "dali srazmjeran odgovor".
DUBAI - Irački ogranak Al Qaide zaprijetio je "da će zatresti zemlju" u Iraku ako američke i iračke snage za 24 sata ne prekinu operaciju koju vode od subote na zapadu Iraka, u priopćenju objavljenom u ponedjeljak na Internetu.
"Organizacija je odlučila dati 24 sata iračkoj vladi i njezinim gospodarima (SAD-u) da završe kampanju 'Željezne zavjese' koju vode američke i iračke snage u blizini sirijske granice, kaže se u tekstu koji potpisuje Abu Maisara al-Iraqi, navodni glasnogovornik skupine. U tekstu, čija se autentičnost ne može utvrditi, kaže se da je ultimatum Al Qaide odgovor na prijetnje iračkog ministra obrane Saaduna al-Dulaimija koji je početkom studenoga izjavio da će odgovornima za nasilje koje u Iraku ne jenjava "srušiti na kuće na glave".