FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Radović: guščarice najrizičnije ptice za pojavu ptičje gripe

ZAGREB, 22. listopada 2005. (Hina) - Najrizičnije ptice za pojavuptičje gripe u Hrvatskoj su ptice iz reda guščarica (domaće i divljeguske i patke te labudovi), koje se najviše okupljaju na ribnjacima sašaranima, s površinom većom od 100 hektara, a takvih je u Hrvatskoj15-ak, izjavio je ravnatelj Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti Dragan Radović. Labudova je jedna vrsta(crvenokljuni) i u Hrvatsku dolaze nekoliko puta u jatima od nekolikodo nekoliko stotina. Preko ljeta redovito ih obitava od 1000 do 2000,a preko zime ih dođe još nekoliko tisuća.
ZAGREB, 22. listopada 2005. (Hina) - Najrizičnije ptice za pojavu ptičje gripe u Hrvatskoj su ptice iz reda guščarica (domaće i divlje guske i patke te labudovi), koje se najviše okupljaju na ribnjacima sa šaranima, s površinom većom od 100 hektara, a takvih je u Hrvatskoj 15-ak, izjavio je ravnatelj Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Dragan Radović. Labudova je jedna vrsta (crvenokljuni) i u Hrvatsku dolaze nekoliko puta u jatima od nekoliko do nekoliko stotina. Preko ljeta redovito ih obitava od 1000 do 2000, a preko zime ih dođe još nekoliko tisuća.

Sada je početak njihove migracije, a oni u kojih je dijagnosticiran virus ptičje gripe iz ribnjaka Grudnjaka prvi su došli u Hrvatsku vjerojatno iz istočne ili srednje Europe, rekao je za Hinu Dragan Radović.

U idućih mjesec dana labudovi bi trebali stići u Hrvatsku, a dolaze uglavnom na sve ribnjake i veća močvarna područja kao što su, primjerice, Kopački rit, šljunčare uz Savu i Dravu, akumulacijska jezera na Dravi i Lonjsko polje, te na jezerca i šljunčare u gradovima. Među njima je, primjerice, i zagrebačko jezero Jarun, gdje se dolazak većeg broja labudova očekuje sljedećih mjesec dana, dodao je.

Govoreći o mjerama zaštite od ptičje gripe, istaknuo je da je najbolje labudove pustiti na miru, da mirno slete, kako se ne bi prestrašili, razbježali i tako proširili moguću zarazu. Pozvao je građane da im ne prilaze i da ih ne pokušavaju loviti niti hraniti.

Rekao je kako ne vjeruje da bi se među labudovima u zoološkom vrtu, koji žive izolirano, mogla pojaviti ptičja gripa, dodajući pritom da su i zoološki vrtovi pod stručnim nadzorom.

Ponovno je istaknuo da razloga za paniku nema, stručnjaci prate stanje, a ptičja gripa u načelu ne prelazi na ljude. To bi se dogodilo ako, primjerice, čovjek pojede sirovo meso zaraženog labuda ili ako je bio u doticaju s njegovim izmetom, objasnio je.

Rekao je kako nema opasnosti ni od zaraze kućnih ljubimaca ako nisu u izravnom doticaju sa zaraženim pticama. Ptice pjevice i golubovi nisu opasnost, napomenuo je, podsjećajući da su golubovi najotpornije ptice na virus ptičje gripe.

Ostale vrste ptica mogle bi biti u opasnosti jedino u ekstremnim situacijama, ako dođe do masovne pandemije, napomenuo je Dragan Radović.

Simptomi ptičje gripe su sukrvica iz kljuna, natečen vrat, a u završnoj fazi bolesti zaražene ptice dobivaju neurološke simptome - trzaju glavom i uvijaju vratom, vrte se u krug.

U Hrvatskoj su najbrojnije tri vrste divljih gusaka te 15-ak vrsta divljih pataka, koje su najčešće prijenosnici virusa.

Divljih pataka u Hrvatsku dolazi od 10 do 15 tisuća, a za praćenje su odabrana područja na kojima se skupljaju. Divljih gusaka dolazi najviše nekoliko tisuća, a ima ih u Kopačkome ritu i u Podravini, rekao je Dragan Radović.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙