HINA - Financijski servis
Ove zime, ne bude li izrazito niskih temperatura, ne bi trebalo biti problema u opskrbi plinom, poručeno je s današnje sjednice hrvatske Vlade.
Poručeno je i kako isključivanja kućanstava ove zime neće biti.
Pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić ističe da je učinjeno sve da ne dođe do problema u opskrbi plinom. Zbog redukcije plina iz Rusije Ina je tijekom ljeta interventno uvezla nedostajuće količine, HEP je nešto smanjio svoju potrošnju i u podzemnom skladištu prirodnog plina Okoli uskladišteno je 530 milijuna prostornih metara plina, a Ina radi i na razradi nekoliko malih bušotina, izvijestio je Tomšić..
Premijer Ivo Sanader poručio je i da je projekt plinofikacije Hrvatske jedan od apsolutnih prioriteta njegove vlade, te nakon današnje sjednice Povjerenstva za plinofikaciju zatražio skraćivanje rokova u tom projektu.
Hrvatska godišnje troši oko 2,9 milijardi prostornih metara prirodnog plina, od čega uvozi 40 posto potrebnih količina.
Plin se za sada uvozi jedino preko Slovenije, a Vlada je i danas ponovila da treba raditi i na drugom dobavnom pravcu, preko Mađarske.
Država ne namjerava smanjiti obim korisnika državnih potpora, ali će se te potpore nastojati rasporediti na učinkovitiji način, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker predstavljajući danas Vladi prijedlog novog zakona o državnim potporama.
Taj je zakon nastavak usklađivanja sa sustavom državnih potpora EU i Saboru upućen po hitnom postupku, a ne odnosi se na poljoprivredu i ribarstvo.
Prema novom zakonu, svaki zakonski prijedlog u kojem su sadržane državne potpore obavezno bi morao imati prethodno mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), jer bez toga ne bi mogao biti usvojen i vraćao bi se na doradu.
U drugom slučaju, kada je riječ o konkretnom prijedlog dodjele neke potpore koja je u postupku pred Vladom, ministarstvom ili drugim državnim i ostalim tijelima, Agencija treba dati obvezno prethodno odobrenje.
U slučaju da su potpore dodijeljene bez toga, Agencija će narediti povrat sredstava.
Premijer Ivo Sanader ističe da državne potpore moraju imati prije svega gospodarsku ulogu. Državne potpore da, ali ne na način kao do sada, kazao je premijer, ističući da se više neće moći dogoditi da pojedini "lokalni šerifi" kao do sada uspijevaju ishodovati potpore za gubitaše na svojem području.
Ministar financija najavio je da će Hrvatska i dalje voditi brigu o strateškim granama, kao što su i brodogradnja i poljoprivreda, a novim zakonom i uredbom o državnim potporama prostor će naći i drvna industrija i neke druge grane bitne za hrvatsko gospodarstvo.
Prema njegovim podatcima, Hrvatska je u razdoblju od 2001.-2004. dala državnih potpora u iznosu 32,3 milijarde kuna.
Državne potpore u Hrvatskoj imaju udio od 2,94 posto u BDP-u, u EU-15 taj je udio 0,57 posto, a u novim zemljama članicama 1,38 posto.
Vlada je danas odobrila i preraspodjelu sredstava pomoći za decentralizirane funkcije lokalnih jedinica i to u dijelu koji se odnosi na centre za socijalnu skrb i pomoć za ogrjev, dok se ukupan iznos od 90 milijuna kuna namijenjen centrima za socijalnu skrb ne bi mijenjao.
Preraspodijelilo bi se nešto više od 660 tisuća kuna za koliko bi se sredstva smanjila Zadarskoj županiji, a povećala za četiri županije: Karlovačku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku.
Država godišnje za decentralizirane funkcije lokalnih jedinica daje 2,7 milijardi kuna, od čega primjerice za osnovno školstvo 834 milijuna kuna (uz sredstva iz proračuna resornog ministarstva), za srednje školstvo 430 milijuna kuna, za zdravstvo, posebice županijske bolnice 398 milijuna, itd.
Dodaju li se tomu i sredstva koja se daju temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i Zakona o gradu Vukovaru (više od milijardu kuna), ukupan iznos potpora koja se lokalnim jedinicama daju direktno i ne vide se kroz državni proračun je 3,4 milijarde kuna, kazao je Šuker.
Država je za svoje potrebe nabavila 22 nova automobila, no, time se njen vozni park neće povećati, jer istodobno otkazuje najam 23 automobila, izvijestio je danas novinare Vladin glasnogovornik Ratko Maček.
Među novim automobilima dva su Mercedesa S i sedam E klase, devet BMW-a 'petica' i četiri Passata, nabavljeni su putem financijskog leasinga preko Croatia leasinga d.o.o.
U iduće četiri godine državu će to koštati 10 milijuna kuna, u tu je cijenu uključeno i održavanje auta uz garanciju, kaže Maček.
Dodaje da je novac za nabavku novih automobila već osiguran u proračunu za ovu godinu.
Kupnju novih automobila Maček objašnjava starošću postojećeg voznog parka (automobili su prosječno stari 9 godina), te iznosom od 8,8 milijuna kuna koliko je u protekle tri i pol godine država dala na ime najma i održavanja 23 automobila od Inine tvrtke kćeri ITR
Maček dodaje da je financijski leasing povoljniji za državu, jer po njegovu isteku automobili prelaze u njeno vlasništvo, dok kod najma to nije slučaj.