STUBIČKE TOPLICE- "Migracijski tijekovi s Istoka na Zapad" glavna je tema Sedmoga kongresa Komisije za migracije Europske biskupske konferencije (CCEE) koji je sinoć svečano počeo u Stubičkim Toplicama. Kongres koji se održava do 23. listopada okupio je 40-ak stručnjaka iz 20 europskih zemalja među kojima su biskupi, svećenici, đakoni, časne sestre, te laici stručnjaci koji se bave problematikom migracija. Na kongresu, prvom koji organizira jedna od komisija Europske biskupske konferencije u Hrvatskoj, raspravljat će se i o problemima Roma u Europi. Kongres je otvorio biskup Louis Felatre apostolski administrator u Istanbulu, predsjednik Komisije Europske biskupske konferencije za migracije. U ime domaćina skupa predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, potpredsjednika Vijeća Europske biskupske konferencije i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića skup je pozdravio generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak.
ZAGREB-Prigodom sedmog sastanka ministara obrane srednjoeuropskih država u operacijama potpore miru CENCOOP, koji se od 20. do 21. listopada 2005. održava u Zagrebu, izaslanstva hrvatskog i austrijskog ministarstva obrane održala su sinoć bilateralni sastanak. Jedna od tema sastanka bilo je predsjedanje Austrije Europskom unijom u 2006., te je austrijski ministar izrazio zadovoljstvo što će Hrvatska u tom razdoblju započeti pristupne pregovore za ulazak u EU. Razgovaralo se i o europskoj sigurnosnoj obrambenoj politici - ALTHEA, a sudionici su se dotaknuli i teme sigurnosne situacija u regiji, pri čemu je austrijski ministar obrane izrazio zadovoljstvo postignutom suradnjom. Teme bilateralnog sastanka bile su međunarodne mirovne operacije, te civilno-vojna suradnja.
SPLIT- Splitski HNK sinoć je, 112 godina nakon otvorenja, dobio svoj prvi svečani zastor, autora poznatog splitskog slikara Matka Trebotića. Monumentalno umjetničko djelo naslovljeno je "Tragovi grada", a njegovu je izradu u cijelosti financirala Zagrebačka banka čiji je predsjednik Uprave Franjo Luković uoči večerašnjeg svečanog koncerta zastor predao gradu kao dar za 1700. rođendan. Nakon spuštanja velikoga platna na pozornicu izašao je autor te se, praćen gromoglasnim pljeskom, naklonio i kratko kazao "Hvala". Središnja je tema zastora, dimenzija 8 x 10 metara, klasični "splitski križ", u kojemu se stapaju dvije velike tradicije: poganska i kršćanska, odnosno rimska i hrvatska ili carska Dioklecijanova i kraljevska Krešimirova. Splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić, koji je zastor primio u ime Grada, zahvalivši donatoru i Matku Trebotiću, naglasio je kako se Splićani vjerojatno osjećaju kao njihovi preci 6. svibnja 1893., kada je svečano otvorena zgrada kazališta, čime je tada Splitu potvrđen status grada.
ZAGREB-Reprezentativna izložba "Plava krv - crna tinta, knjižnice velikaških obitelji od 1500. do 1700." otvorena je sinoć u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.Izložba je nastala suradnjom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, mađarske Nacionalne knjižnice u Budimpešti, slovačke Nacionalne knjižnice u Martinu i Zaklade Esterhazy iz Gradišća. Riječ je o jedinstvenoj izložbi na kojoj je predstavljeno bogatstvo srednjovjekovne književne kulture u širem europskom kontekstu. Na izložbi su i vrlo vrijedne zbirke knjiga velikaških obitelji iz Austrije, Hrvatske, Mađarske i Slovačke iz 16. i 17. stoljeća. Hrvatsku predstavlja izbor iz knjižnice obitelji Zrinski, čijih je 530 primjeraka Hrvatska zemaljska vlada 1892. otkupila za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Izloženi su i primjerci djela obitelji Frankopan te izbor knjiga iz Knjižnice Janeza Vajkarda Valvazora, slovenskog velikaša. Valvazorova knjižnica čuva se u Metropolitani, knjižnici zagrebačke nadbiskupije.
OPATIJA-Izložba 293 rada, koji se natječu za nagrade u sklopu nacionalnog festivala oglašavanja "Festo 2005.", sinoć je svečano otvorena u opatijskom hotelu Kvarner čime je označen početak ovogodišnjeg Festa koji će se u Opatiji održavati do 22. listopada. Izložbu je otvorio opatijski gradonačelnik Amir Muzur. Glavna tema "Festa 2005." su "Nove tehnologije - novi komunikacijski kanali", a na festivalu će, na predavanjima i prezentacijama, sudjelovati više od tisuću sudionika iz marketniških i dizajnerskih agencija, medijskih kuća, oglašivača i gospodarstva. Muzur je, govoreći o značenju oglašivačke industrije, naglasio potrebu za kvalitetnim službama za odnose javnošću, među ostalim i u gradskim upravama. Sudionici "Festa 2005." na predavanjima i prezentacijama razmjenjivat će iskustva i razmatrati dosad učinjeno te planove za budućnost industrije tržišnog komuniciranja.
ZAGREB- U povodu 60. godišnjice holokausta i 10. godišnjice srebreničkog genocida sinoć je na prostoru nekadašnje zagrebačke sinagoge, u Praškoj, izložena fotografija sarajevskog fotografa Tarika Samaraha pod nazivom "1945-1995-2005". Fotografija, veličine 7x10 metara, koja dominira na prostoru nekadašnje sinagoge, a današnjeg parkirališta, prikazuje posjet jedne srebreničke majke 2004. Muzeju Anne Frank u Amsterdamu, odnosno ženu s rupcem na glavi koja gleda plakat na kojemu je Anna Frank sa sestrom na plaži. Povjesničar umjetnosti Tonko Maroević rekao je da taj umjetnički rad i događaji pozivaju na obvezu prema židovskoj i bošnjačkoj zajednici i potrebu izgradnje zagrebačke sinagoge, kazao je. Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus istaknuo je da se, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, mora raditi zajedno kako se tragedije holokausta i Srebrenice ne bi više nikada ponovile.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježena relativno visoka međugodišnja stopa realnog rasta BDP-a od 5,1 posto, što je znatno više od ostvarenog rasta u prvom kvartalu, od 1,8 posto. Tako stopa rasta BDP-a za prvu polovicu ove godine iznosi 3,4 posto. Ostvarena stopa u prvom polugodištu 2005. pokazuje da je došlo do usporavanja rasta za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prvo polugodište 2004. godine, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima". No, realna stopa rasta za drugo ovogodišnje tromjesečje bila je najviša od zadnjeg kvartala 2002. godine. Na to je najviše utjecao realni rast izvoza roba i usluga, od 6,7 posto, te porast osobne potrošnje, za 4,4 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.