Krešimir Veble je u ime Grada Karlovca i Vodovoda i kanalizacija predstavio "Program razvoja usluga vodoopskrbe i odvodnje Grada Karlovca".
Projekt je vrijedan 36 milijuna eura, a bit će sufinanciran iz pretpristupnog fonda ISPA.
Danko Biondić, direktor razvitka Vodnogospodarskog odjela za vodnopodručje slijeva Save u sklopu Hrvatskih voda, rekao je da je u Strategiji upravljanja vodama, koja je sada u vladinoj proceduri, Karlovac identificiran kao "najkritičnija točka u Hrvatskoj", jer ima velike rijeke, nedovršenu zaštitu i 70.000 stanovnika.
Berislav Brkić iz Vodoprivredno-projektnog biroa iz Zagreba predstavio je projekte obrane od poplava Karlovca i Ogulina. Rekao je da bi u obranu Karlovca trebalo uložiti 282 milijuna kuna, ali etapno, a u Ogulin 30 milijuna kuna.
"Šteta koja se dogodila u poplavi Ogulina 1999. bila je 17 milijuna kuna, što znači da s iznosom manjim od dvije poplavne štete trajno štitimo Ogulin od poplava", rekao je Brkić.
Projekt podrazumijeva gradnju retencije uzvodno od Ogulina u Turkoviću.
Kada je riječ o Karlovcu, već s 86 milijuna kuna u iduće dvije ili tri godine postiglo bi se da se prijem viška vode iz korita Kupe u postojeći rasteretni kanal Kupa-Kupa poveća sa sadašnjih 250 prostornih metara u sekundi na 700, a da bi se to postiglo treba u Brodarcima, uzvodno od Karlovca, podići branu za preusmjeravanje poplavnih voda u kanal Kupa-Kupa, kazao je Brkić.
Željko Karaula, direktor Slijeva Save u Hrvatskim vodama, procjenjuje da bi se s 282 milijuna kuna postigla 99-postotna zaštita od poplava, odnosno od voda one visine kakva se događa jednom u tisuću godina, kao što je to postignuto u Zagrebu.
"Karlovac po svom broju stanovnika i industrijskom potencijalu zaslužuje i po hrvatskim i po europskim kriterijima takvu sigurnost", rekao je Karaula.
Podsjetio je da je takva zaštita i bila projektirana 70-ih godina 20. stoljeća, ali je dovršena s oko 70 posto i treba ju završiti.
Obrana od poplave ne mjeri se samo "izbjegnutom štetom", već i omogućava razvoj, jer nitko neće graditi tvornice, farme ili ulagati u navodnjavanje i odvodnju svojih polja ako su česta plavljenja i štete, kazao je Karaula.
Dodao je kako je isplativost obrane od poplave "mjerljiva" te da je "samo pitanje vremena kada će poplava i šteta doći, pa je bolje uložiti 200 milijuna nego u istom razdoblju sanirati štetu od 500 milijuna kuna ili više".
Dokazano je da su štete od poplava u tridesetogodišnjem praćenju sedam puta veće od potrebnih ulaganja da se one spriječe, rekao je Ljudevit Tropan, zamjenik glavnog urednika časopisa Hrvatske vode.
Zauzeo je da se formira "vodnogospodarski lobi i to nacionalni i nadstranački da bi se bitno ubrzali svi planirani procesi".