FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Okrugli stol "Europsko civilno društvo: Kako djelovati u javnosti?"

ZAGREB, 14. listopada 2005. (Hina) - Sudjelujući na okruglom stolu"Europsko civilno društvo: kako djelovati u javnosti?" kojega je uprostorijama Centra za ljudska prava upriličila Fondacija HeinrichBoell, profesor s Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša ocijenioje da je utjecaj civilnog društva u Hrvatskoj teško prepoznatljiv.
ZAGREB, 14. listopada 2005. (Hina) - Sudjelujući na okruglom stolu "Europsko civilno društvo: kako djelovati u javnosti?" kojega je u prostorijama Centra za ljudska prava upriličila Fondacija Heinrich Boell, profesor s Fakulteta političkih znanosti Damir Grubiša ocijenio je da je utjecaj civilnog društva u Hrvatskoj teško prepoznatljiv.

"Nezamisliv je razvoj demokracije bez dijaloga s civilnim društvom", rekao je Grubiša i naglasio da je pitanje civilnog društva u Europskoj uniji u prvi plan došlo nakon 1993. kada je EU, osim ekonomske, postala i politička zajednica. To je, dodao je, dovelo do toga da je kasnije približno 3.000 predstavnika nevladinih organizacija sudjelovalo u formiranju europskog Ustava.

Ocijenio je da ćemo prihvaćanjem europskih kriterija i vrijednosti osuvremeniti vlastito društvo te da problem civilnog društva u Hrvatskoj postaje aktualniji upravo s početkom pregovora s EU.

Neovisni politički analitičar Davor Gjenero je ustvrdio da je u nas glavni problem u tome što se civilno društvo razvilo po matrici razvoja države. "Kod nas se civilni sektor premalo razvio kao sektor u kojem je svaki interes moguće artikulirati kao ravnopravan", što, dodao je, daje legitimitet organizacijama civilnog društva.

U Hrvatskoj se ne može prepoznati ni decentralizacija političkog odlučivanja niti proces da država dio funkcija prenosi na nevladine organizacije. S tim u vezi, ocijenio je da dvije organizacije osobito štete razvoju civilnog društva - Vladin ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

"Hrvatski civilni sektor razlikuje se od država Europske unije po kapacitetu društvenog utjecaja", rekao je Gjenero.

U raspravi se čuo podatak da primjerice Mađarska za 52.000 nevladine organizacije s 50.000 zaposlenih izdvaja jedan posto državnog proračuna.

Predstavnik Zelene akcije Toni Vidan je ustvrdio da je po pitanju zaštite okoliša situacija katastrofalna kad je riječ o Vladinim institucijama i zakonodavstvu i da udruge za zaštitu okoliša imaju šansu jer je Europska komisija dala prioritet zaštiti okoliša, ali i dodao da zasad nisu uspjele iskoristiti tu činjenicu.

Založio se za partnerski odnos s velikim ekološkim udrugama, ali i izrazio bojazan da male zelene udruge očekuje utapanje u velike paneuropske procese.

Vladimir Lay s Instituta "Ivo Pilar" je ocijenio da se o civilnom društvu u Hrvatskoj ne razgovara kao i da malo ljudi "intelektualno i duhovno" brine za po pitanje.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙