"Lik sluge Božjeg, Augusta grofa od Galena, kojeg danas proglašavamo blaženikom, živo je svjedočanstvo vjernosti i Božje snage koja u svojoj djeci nastavlja stvarati čuda za svoj narod", rekao je u bazilici svetog Petra, kardinal Jose Seravia Martines, pročelnik Kongregacije za pitanje svetaca, koji je u ime Pape predvodio svečanost beatifikacije. Benedikt XVI. je samo na koncu svečanosti stigao u baziliku da bi pozdravio prisutne i udijelio im apostolski blagoslov.
Papa je stigao pri kraju obreda i poklonio se relikvijama novoga blaženika, a zatim se obratio kratko nazočnima. Novi blaženik von Galen, rođen 1876. godine, bio je biskup njemačkoga grada Münstera. Bio je jedan od protagonista teškoga razdoblja za Crkvu, tijekom nacizma, kojemu se protivio izlažući se opasnostima za vlastiti život. Posebno su snažno u svijetu odjeknule njegove tri poznate propovijedi, kao vrhunac njegovoga javnog otpora Hitlerovom režimu, u kojima je ustao protiv nacističkoga nasilja, te se zauzeo za obranu prava na život, nepovredivosti i slobode svih građana. Na poseban je način vrlo oštro osudio ubojstva mentalnih bolesnika, koje je Hitler nazvao neproduktivnima i bezvrijednima za život. Umro je poslije Drugog svjetskog rata, 1946. godine.
Papa će 23. listopada predsjedati svečanosti kanonizacije 5 blaženika, u prigodi svršetka Sinode i godine Euharistije.
29. listopada, u bazilici svetoga Petra, blaženima će biti proglašeni Josep Tapies i šest njegovih sumučenika, te Maria de los Angeles Ginard Marti, a 6. studenog, u katedrali u Vicenzi, na čast oltara bit će uzdignuta službenica Božja Eurosia Fabris, a 13. studenog, u Vatikanskoj bazilici, sluga Božji Charles de Foucauld, Maria Pia Mastena i Maria Crocifissa Curcio. U katedrali u meksičkome gradu Guadalajara, 20. studenog bit će proglašeni blaženima Anacleto Gonzales Flores i 7 prijatelja, Jose Trinita Rancel, Andrea Sola Molist, Leonardo Perez, Dario Acosta Zurita i Jose Sanchez del Rio. Na beatifikacijama neće prisustvovati Benedikt XVI. kako je već bio najavio.