ISPRAVNO ta rečenica glasi: "Predsjednik udruge Hepatos - Zagreb Jadran Zdunić istaknuo je da bi pegilirani interferon trebalo uvesti kao standard, odnosno uvrstiti ga na listu lijekova HZZO-a za sve oboljele."
Ispravljenu vijest ponavljamo u cijelosti:
ZAGREB, 6. listopada 2005. (Hina) - Udruga liječenih i oboljelih od hepatitisa Hepatos zatražila je danas jednaka prava na liječenje svih oboljelih od hepatitisa C, opake bolesti kojom je u Hrvatskoj zaraženo više od 75.000 osoba.
Na okruglom stolu organiziranom u povodu 1. listopada, Svjetskog dana svjesnosti o hepatitisu C, predsjednica Hepatosa Tatjana Reić upozorila je da još uvijek svi zaraženi hepatitisom C nemaju pravo na terapiju pegiliranim interferonom, najefikasnijim lijekom za tu bolest.
Bolesnici s lakšim genotipovima (podvrstama) bolesti i dalje dobivaju konvencionalni interferon čija je djelotvornost ispod 50 posto, dok je s pegiliranim interferonom broj izliječenih iznad 80 posto.
Bolesnici s lakšim genotipom mogu si sami kupiti pegilirani interferon, ali doza za jednu terapiju stoji oko 40.000 kuna, napomenula je Reić.
Predsjednik udruge Hepatos - Zagreb Jadran Zdunić istaknuo je da bi pegilirani interferon trebalo uvesti kao standard, odnosno uvrstiti ga na listu lijekova HZZO-a za sve oboljele.
Također bi trebalo uvesti anonimno i besplatno testiranje za sve zainteresirane, dodao je Zdunić.
Hepatitis C nazivaju i "tihim ubojicom" jer većina zaraženih ne osjeća nikakve simptome, ili su oni vrlo blagi - umor, mučnina, bol u mišićima, pa većina i otkriva bolest slučajno, prigodom rutinske kontrole krvi.
No, bez obzira na blage simptome, ta je bolest vrlo opasna jer se kod 80 posto zaraženih razvija kronična bolest jetara te ciroza ili karcinom.
Po tvrdnjama časopisa "Newsweek", hepatitis C će do 2010. godine pobiti više ljudi nego AIDS. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je AIDS-om zaraženo 40 milijuna ljudi, a hepatitisom C čak 170 milijuna, pri čemu se svake godine taj broj povećava za 3-4 milijuna.
Najnovije epidemiološko istraživanje pokazuje da je u Hrvatskoj 10,9 posto stanovništva, odnosno 490.500 ljudi, nositelj virusa hepatitisa B, a 1,71 posto stanovništva, odnosno 76.500 ljudi, nositelj virusa hepatitisa C.