Istodobno se razvila rasprava o tomu do kojeg su stupnja dvije Njemačke srasle u zajedničku državu. Njemački predsjednik Horst Koehler je u prilogu za praznično izdanje dnevnika Schweriner Volkszeitung iznio mišljenje da je istovjetne životne prilike nemoguće uspostaviti na cjelokupnom području Njemačke.
"Uvijek će postojati razlike između istoka i zapada" smatra Koehler. On je, međutim, primjetio da je posljednjih godina postignuto mnogo na izgradnji istoka.
"Gradovi na istoku Njemačke imaju novi sjaj: izgrađene su nove ceste, pruge i telekomunikacijske mreže", piše Koehler.
I njemački kancelar Gerhard Schroeder pohvalio je napore istočnih Nijemaca u obnovi nakon pada Berlinskog zida, ali je istodobno upozorio na to da je spremnost na pomoć zapadnih Nijemaca još uvijek "neophodna".
Predsjednica Kršćansko demokratske unije (CDU) i moguća nova njemačka kancelarka Angela Merkel ustvrdila je da je novoizgradnja područja koja su nekada pripadala DDR-u bila moguća jedino zahvaljujući "besprimjernom činu nacionalne solidarnosti" koji se dogodio nakon ujedinjenja.
Nijemci 3. listopada slave dan kada je na snagu stupio Ugovor o ujedinjenju sklopljen između bivšeg DDR-a i Savezne Republike Njemačke a koji je sačinjen na osnovu tzv. Dva plus četiri ugovora što su ga predstavnici dviju njemačkih država i četiri nekadašnje okupacijske sile: Sovjetskog Saveza, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Velike Britanije, 12. rujna 1990. potpisale u Moskvi.
KONTROVERZNI DATUMI
Posljednjih godina često je pokretana rasprava o ispravnosti datuma koji je izabran za njemački nacionalni praznik. Do 1990. u Zapadnoj Njemačkoj se kao nacionalni praznik slavio 17. lipnja, dan kada je 1953. došlo do narodnog ustanka protiv sovjetskih vlasti i komunističkog režima u DDR-u. U DDR-u se slavio 7. listopada, dan kada je 1949. na području sovjetske okupacijske zone osnovana Demokratska Republika Njemačka. Mnogi drže da bi 9. studeni, dan kada je pao Berlinski zid, bio prikladniji datum za obilježavanje njemačkog nacionalnog praznika. Istog je dana 1918. proglašena Republika Njemačka. No protivnici ovog datuma podsjećaju na to da je 9. studenog 1938. u tzv. Kristalnoj noći započeo i progon njemačkih a kasnije i europskih Židova od strane nacističkog režima.
Prema nekim izvorima 3. listopad je odabran za praznik nakon što se tadašnji kancelar Helmut Kohl konzultirao s meteorolozima koji su mu rekli da je prema statistikama 3. listopad najsunčaniji dan tog mjeseca. Kohlu je, navodno, bilo važno da prva proslava ujedinjenja prođe u što svečanijem tonu.
15 GODINA PREMALO ZA PROMJENU MENTALITETA
No bez obzira na veličanstvenu proslavu ujedinjenja 3. listopada 1990. proces spajanja njemačkih država u proteklih 15 godina nije proticao glatko. Većina građana Njemačke danas u ispitivanjima javnog mišljenja izražava nezadovoljstvo dosad postignutim, a čak 25 posto Nijemaca sa zapada zemlje priželjkuje ponovnu izgradnju Berlinskog zida dok na istoku zemlje to želi 15 posto ispitanih.
Razlozi za to su uglavnom gospodarske prirode. Dok na zapadu zemlje građani drže da je u istok dosad utrošeno, i još uvijek se troši, previše novca, mnogi istočni Nijemci žale za planskim gospodarstvom DDR-a i gotovo nultom stopom nezaposlenosti.
Istočni Nijemci drže da je tijekom procesa ujedinjenja dolazilo do velikih grešaka pri privatizaciji i uništavanju dijelova gospodarstva DDR-a koji je mogao opstati. Stoga danas u nekim dijelovima istočne Njemačke vlada stopa nezaposlenosti od 25 posto. Drugi veliki problem istoka je i odlazak sposobnih i obrazovanih građana na zapad zemlje.
Osim konkretnih gospodarskih problema mnogi Nijemci koji su odrasli s činjenicom postojanja dviju njemačkih država teško se oslobađaju "zida u glavi". Razlike u mentalitetu i životnim navikama su prevelike da bi bile prevladane u samo 15 godina.
Jedan od dokaza za to je i činjenica da na istoku zemlje buja trgovina "nostalgičnim" proizvodima iz doba DDR-a dok zapadni Nijemci još uvijek s visoka govore o svojoj istočnoj subraći te o istočnoj Njemačkoj još uvijek govore kao o "zoni" što je prije 1990. bio sinonim za nekadašnju sovjetsku okupacijsku zonu.