"Mislim da možemo biti više nego zadovoljni", rekao je Šuker u utorak u Washingtonu hrvatskim novinarima završavajući posjet MMF-u i Svjetskoj banci tijekom kojeg je razgovarao s visokim dužnosnicima o hrvatskom stand-by aranžmanu i njegovom nedavnom prvom pozitivnom pregledu.
MMF je nedavno usvojio prvi pregled stand-by aranžmana s Hrvatskom izrazivši se pozitivno o hrvatskim reformama i postizanju fiskalne stabilnosti.
Šuker je rekao da o priznanju Hrvatskoj svjedoči uz ostalo i to što je otvoreno novo područje suradnje Hrvatske i Svjetske banke u projektu vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od poplava u porječju Save i Drave nakon što je ranije Hrvatska sa Svjetskom bankom potpisala ugovor za prvi programski zajam za prilagodbu PAL.
U prvom pregledu tekućeg stand by aranžmana MMF je prihvatio da će Hrvatska za 2005. ostvariti proračunski deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda, a ne kako je prvotno planirano 3,7 posto, ocjenjujući da to neće ugroziti konačne ciljeve programa fiskalne konsolidacije.
Šuker je izjavio da svi makroekonomski i fiskalni pokazatelji za prvih osam i pol mjeseci ukazuju na to da će se najvjerojatnije i ostvariti proračunski deficit u visini od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda. On je najavio nastavak fiskalne prilagodbe s projiciranim proračunskim deficitom za 2006. od 3,5 posto.
"Naša je fiskalna projekcija od 2005. do 2008. predviđeni deficit u okvirima 3,5 posto a gospodarski rast između 3,8 i 4 posto", rekao je Šuker.
Šuker je naglasio da će Hrvatska nastaviti i sa strukturnim reformama što će omogućiti kvalitetnije korištenje socijalnih i drugih davanja čime će njihovi korisnici, kako je rekao, "dobiti i više nego što dobivaju sada".
Hrvatska će u 2006. početi vraćati dug umirovljenicima, rekao je ministar Šuker i dodao da je hrvatska Vlada već počela reforme zdravstvenog sustava, pravosuđa, poljoprivrede i Hrvatskih željeznica. "Poduzeto je niz reformi koje nas vode k tome da će nam sutra biti svima bolje", rekao je on.
MMF je u razgovorima s hrvatskim predstavnicima izrazio razumijevanje za činjenicu da Hrvatska neće u 2005. uspjeti ostvariti planirani cilj da vanjski dug stabilizira na 82 posto BDP-a nego će se on popeti na 83,4 posto BDP-a, i to zbog rasta cijena nafte na koje Hrvatska nije mogla utjecati.
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji je također sudjelovao u razgovorima, rekao je ranije da će prema procjenama HNB-a dug do kraja 2005. iznositi oko 24,9 milijardi eura ili 83,4 posto BDP-a.
Šuker je u utorak ocijenio da je stanje hrvatskog vanjskog duga sada "dobro" u odnosu na ono kakvo je bilo prije godinu i pol ili dvije.
"Vlada i Hrvatska narodna banka su usmjerene zaustaviti ekspanziju, nagli rast vanjskog duga. Dakle, usporio se rast vanjskog duga i ako se završe ovi privatizacijski procesi onda se može po prvi puta dogoditi da ćemo mi praktički skoro zaustaviti rast i da će se vanjski dug u odnosu na prošlu godinu smanjiti", rekao je on.
Dodao je da na rast omjera hrvatskog vanjskog duga i BDP-a nisu utjecale samo visoke cijene nafte nego i drugi razlozi, poput većeg zaduženja privatnog sektora u zadnja dva tri mjeseca.
"Međutim, taj odnos od 83 posto bruto domaćeg proizvoda nije nešto što je u ovom trenutku zabrinjavajuće, tako nije shvaćeno niti ovdje, niti od MMF-a niti od Svjetske banke, ali je nešto što nas upozorava da nam se ne dogodi eskalacija i ekspanzija kao što se dogodila 2002. i 2003. osobito ako ta eskalacija vanjskog duga nema za rezultat rješavanje elementarnih i strukturnih problema koji muče našu državu i naše društvo", kazao je Šuker.
Šuker je spomenuo i razgovore s predstavnicima velikih svjetskih banaka, kako je rekao, "potencijalnim kreditorima i financijerima određenih projekata u Hrvatskoj".
"To je samo dokaz da je međunarodno financijsko tržište itekako zainteresirano za Hrvatsku" i izrazio nadu u bolji kreditni rejting Hrvatske , pogotovo ako dobije odluku o početku pregovora s EU.