Do kraja rujna pak treba izmijeniti i zakon o državnim potporama te uključiti račune Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta u jedinstveni račun Državne riznice.
Tih pet strukturnih kontrolnih točki za ovu godinu, uz kvantitativne kriterije, važni su za ocjenu uspješnosti provođenja stand by aranžmana Hrvatske i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Dokumenti o prvoj provjeri stand by aranžmana, koju je Odbor izvršnih direktora MMF-a prihvatio 14. rujna, objavljeni su na web stranicima Hrvatske narodne banke.
MMF ocjenjuje da je program hrvatskih vlasti počeo donositi rezultate, a članovi Misije smatraju da je proširenim planom strukturnih mjera, koji bi trebao početi ostvarivati značajne fiskalne učinke u sljedećoj godini, nadoknađen ovogodišnji zaostatak u fiskalnoj prilagodbi koja se odvijala sporijim tempom od predviđenog.
MMF pritom podržava revidirani ciljani deficit proračuna opće države od 4,2 posto BDP-a za 2005 (ranije planirano 3,7 posto), procjenjuje da bi se stopa gospodarskog rasta trebala kretati oko 3,5 posto te da bi deficit tekućeg računa platne bilance mogo iznositi oko 4,8 posto BDP-a.
Procjene MMF-a i HNB-a su da bi inozemni dug krajem godine mogao biti nešto veći od 24 milijarde eura, što je na razini oko 82 posto BDP-a.
U dokumentima vezanim uz stand by, Vlada najavljuje i do kraja godine pripremiti planove restrukturiranja brodogradilišta i željezara u državnom vlasništvu.
Do sredine lipnja 2006. država namjerava privatizirati trećinu svih poduzeća u kojima je većinski dioničar, uključujući i brodogradilište Uljanik, te prodati dionice polovine poduzeće u kojima ima manjinske udjele.
Vladina je namjera prodati najmanje 15 posto dionica Ine do kraja ove godine, a do tada bi se spojile i posljednje dvije banke u državnom vlasništvu (Croatia i Hrvatska poštanska banka) imajući u vidu njihovu konačnu privatizaciju.
U slučaju pak zastoja u ostvarivanju privatizacijskih planova, HNB je prilagodio svoj cilj vezan uz stanje neto domaće aktive za kraj godine, i to za najviše 1,46 milijardi kuna.
Značajna strukturna reforma vezana je uz zdravstveni sustav, a za nju je potreban najširi mogući politički konsenzus, navode u dokumentima i Vlada i MMF.
Važna strukturna reforma vezana je za mirovinski sustav. Pritom su članovi Misije MMF-a ocijenili da je promjena formule koja će se primjenjivati na mirovine od početka 2006. ključna za dugoročnu održivost javnog mirovinskog sustava.
Riješava se i pitanje povrata duga umirovljenicima (procjenjenog na 13,8 milijardi kuna s kamatama). Namjera je umirovljenicima pružiti dvije mogućnosti povrata duga - gotovinsku isplatu u 2 godine uz 50 posto popusta ili isplatu cijelog iznosa tijekom 8 godina nakon 2 godine počeka. Sada se taj plan detaljno razrađuje, osigurat će se da bude u skladu s dugoročnim sposobnostima države, navodi Vlada, napominjući da će se konzultirati s osobljem MMF-a i Svjetske banke.
No, to je važno pitanje i za MMF, koji uz ostalo zbog procjena da će većina umirovljenika odabrati isplatu duga u dvije godine, izražava zabrinutost učinkom tih transfera koji bi godišnje mogao iznositi 1 do 1,5 postotnih bodova BDP-a u 2006. i 2007.
Proračun za 2006., uključujući i pitanje makroekonomskih efekata namire duga države umirovljenicima, bit će i u središtu razgovora članova Misije s hrvatskim vlastima tijekom drugog preispitivanja provedbe stand by aranžmana.