Rohatinski: prihvaćen prvi pregled stand by aranžmana s MMF-om
Izvršni odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prihvatio je prvi pregled provedbe stand-by aranžmana s Hrvatskom, kazao je danas guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji je na susretu s novinarima ujedno najavio kako nema namjeru kandidirati se za još jedan mandat guvernera.
Nisam spreman prihvatiti taj mandat ako bi mi ga Hrvatski sabor i ponudio, kratko je kazao Rohatinski.
Govoreći o stand-by aranžmanu, Rohatinski je podsjetio da je Hrvatska ispunila pet od šest prethodnih aktivnosti na koje se obvezala - utvrđenje deficita proračuna na oko 4,2 posto BDP-a, izmjene sustava poticanja stambene štednje, zakona o dužnosnicima i namještenicima, promjene poticaja u zapošljavanju, ustrojavanje registra kreditnih garancija države. Nije još obavljen izbor konzultanta za privatizaciju INA-e, kazao je Rohatinski.
U aranžmanu, pored izvršnih kriterija pregleda, je i šest kontrolnih točaka koje se moraju obaviti u ovoj godini - jedinstveni račun Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta u državnoj riznici, prihvaćanje zakona o državnoj potpori, reforma doprinosa zdravstvenog osiguranja, ustrojavanje jedinstvenog nadzora nad nebankarskim institucijama te utvrđivanje i izvođenje planova privatizacije Croatia osiguranja i treće faze privatizacije HT-a.
MMF je, kako je objavljeno, ocijenio da gospodarski program hrvatske Vlade potpomognut stand-by aranžmanom s MMF-om počinje davati rezultate te da će i dalje pružati stručnu pomoć i podržavati hrvatske napore na makroekonomskoj stabilnosti i poboljšanju perspektiva rasta.
Guverner je iznio i najnovije makroekonomske i gospodarske pokazatelje, ističući da oni pokazuju dinamičniji rast posljednjih mjeseci. Stoga se procjenjuje da će rast BDP-a u 2005. biti 3,6 posto.
Tečaj je i dalje stabilan, inflacija je u prvih osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje iznosi 3,2 posto. Pod utjecajem poskupljenja struje i očekivanog poskupljenja poljoprivrednih proizvoda godišnja se inflacija u 2005. procjenjuje na 3,3 posto.
Vanjski je dug u prvih osam mjeseci povećan za 1,3 milijarde eura, na ukupno 24 milijarde eura krajem kolovoza. Pritom je najveće povećanje na strani zaduživanja poduzeća, za čak 900 milijuna eura. Do kraja godine taj dug, u što je uključeno i vjerojatno premoštenje države zbog kašnjenja privatizacijskih prihoda od privatizacije INE, ne bi trebao prijeći 24,7 milijardi eura, odnosno 83 posto BDP-a. A to je jedan postotni poen više nego lani, kazao je guverner.
Imajući u vidu povećanje cijena nafte ocjenjuje se da se dug kreće u stand-by utvrđenim okvirima. No, ako bi dug rastao brže HNB može koristiti mjere daljnjeg zaoštravanja uvjeta zaduživanja banaka (devizne rezerve) te zaoštravanje regulative u sferi valutnog rizika, kao i druge oštrije mjere.
Deficit tekućeg računa platne bilance u ovoj će godini biti oko 6 posto BDP-a, što je više nego u prošloj godini kada je, noveliran uslijed promjene metodologije priljeva od turizma, iznosio 5,2 posto.
U sedam mjeseci zabilježen je rast u turizmu, broj noćenja je povećan 7,5, a dolazaka 6,8 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Istodobno je ukupan robni izvoz, bez brodogradnje, porastao realno 14 posto, a uvoz, brez nafte, 6,4 posto, kazao je guverner.
No, ističe da je bez obzira na bitno poboljšanje odnosa u robnoj razmjeni, rast cijena nafte od 44 posto nemoguće kompenzirati.