Nakon ponovnoga javnog uvida konačni prijedlog GUP-a opet će razmotriti Poglavarstvo, a nakon toga trebalo bi ga prihvatiti Gradsko vijeće.
Prostorni plan grada prihvaćen je u studenom 2003., a prijedlog GUP-a bio je izrađen 2001. Po riječima dogradonačelnika Đanija Poropata GUP je trebao biti dovršen u početku 2004., ali je to usporila Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora u rujnu 2004. Istaknuo je da je Rijeka među malobrojnim lokalnim jedinicama u kojima je GUP usklađen s tom uredbom.
Gradonečelnik Vojko Obersnel kazao je da je Rijeka, koja se prostire na 44 četvorna kilometra, političkom odlukom ostala bez zaleđa te da je trebalo mnogo umijeća da se osigura njezin primjeren razvoj. Obersnel je istaknuo da je u tranzicijskim okolnostima zatvoreno mnogo tvornica i izgubljeno radnih mjesta, ali da je to istodobno "otvorilo" nekoliko predjela za razvoj grada.
U GUP-u posebno mjesto zauzima promet i 3. prometni koridor, odnosno tunel ispod središta grada, naveo je Obersnel te dodao da GUP nije mogao udovoljiti svim željama građana glede određivanja građevinskog i zelenog područja.
Predstavnici Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, nositelja projekta, istaknuli su da su u GUP-u predviđena četiri područja kao osnova za razvoj grada: Delta, prostor bivše tvornice "Torpeda", Rujevica i Trsat, odnosno budući sveučilišni kampus. Osnovni ciljevi su osigurati bolju protočnost i dopuniti sadržaje uvrštenjem napuštenih industrijskih prostora, rečeno je.
Po podatcima gradske uprave u tijeku javne rasprave zaprimljeno je 268 primjedaba na prijedlog GUP-a, a najčešći su bili zahtjevi za prenamjenom zemljišta u područje stambene izgradnje. Pozitivno je riješeno 35,4 posto pojedinačnih primjedaba, a negativno 18,7 posto. Koncepcijske su primjedbe (4,8 posto) prihvaćene, dio primjedaba (26,1 posto) moguće je riješiti samo planovima užeg područja, a prihvaćen je i dio primjedaba ustanova (15 posto).