"Bilo je pogrešno sastavljati rangiranje na takav način i bilo je pogrešno objaviti ga", ustvrdio je Duquesne za Emerging Markets, časopis za globalne analize financija u zemljama u razvoju, dijela skupine Euromoney Institutional Investorsa.
Neki dužnosnici i osoblje Banke ljuti su što je to rangiranje objavljeno unatoč konsenzusu Vijeća direktora Svjetske banke da ga ne bi trebalo objaviti, kazao je.
Kontroverzni indeks temelji se na izvješću "Doing Business 2006.", trećem godišnjem izvješću koje su kompilirali Svjetska banka i Međunarodna financijska korporacija, njezina financijska podružnica.
Izvješće se temelji na pokazateljima kao što su vrijeme potrebno za pokretanje nove tvrtke, za izdavanje raznih dozvola, zapošljavanje i otpuštanje, registraciju imovine i dobivanje kredita. Procjenjuje se i zaštita ulagača, porezi, prekogranična trgovina, ispunjavanje ugovora i uvjeti zatvaranja tvrtke.
No, ono nije uključilo faktore poput makroekonomije, kriminala, korupcije i relativne veličine tržišta.
Primjerice, po kriteriju zaštite ulagača Francuska je bila rangirana u ovogodišnjem izvješću iza Nigerije.
Hrvatska je po tome izvješću najlošije rangirana među istočnoeuropskim zemljama kada su u pitanju uvjeti poslovanja, zauzevši 118. mjesto među 155 država obuhvaćenih rangiranjem.
Starija ekonomistica Svjetske banke i jedna od menadžerica izvješća Doing Business, Carralee McLiesh kazala je ta taj časopis da je Banka utvrdila kako je "bolja mogućnosti ohrabrivati na reforme korištenjem kvantitativnih pokazatelja i usporedbi, te da je publicitet koji je indeks izazvao bio 'pozitivan i učinkovit'".
Drugi izvori iz Banke vjeruju da je izvješće mnogo korisnije bez rangiranja država. Jedan je kazao za Emerging Markets kako "problem predstavlja sastavljanje rangiranja, koje se radi jednostavnim zbrajanjem rezultata postignutih na 10 promatranih područja, što baš i ne znači puno. Koji je bio smisao objavljivanja rangiranja osim ugrabljivanja naslovnica?".
Neki dužnosnici Svjetske banke morali su javno razgovarati s političkim liderima koji su se potužili na indeks.
Tako je, prenosi Emerging Markets, hrvatski ministar financija Ivan Šuker službeno izrazio "iznenađenje i razočarenje".
Potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Shigeo Katsu priznao je da rangiranje, iako pruža korisni podatak o izvedbi, ima ozbiljna ograničenja. Neke akcije poduzete nakon ocjenjivanja za potrebe izvješća nisu bile uključene u metodologiju, rekao je Katsu.
Francuski i hrvatski političari nisu jedini koji su se žalili, piše taj časopis. Potužio se i ruski ministar gospodarstva German Gref, čija je zemlja rangirana na 79. mjestu, daleko iza Mongolije (61.), Kolumbije (66.) i Ugande (72.). Upiti su stigli i iz Grčke, koja je na rang listi iza Rusije.