Tijekom protekla tri dana izložen je niz znanstvenih radova 30-ak hrvatskih i inozemnih stručnjaka, a najzanimljiviji je, prema njihovu mišljenju, priredila arheologinja splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Jasna Jeličić Radonić, o svojem otkriću postojanja Jupiterova hrama u istočnom dijelu antičke Salone.
Hram je, kako je izložila, prvi konkretan pokazatelj Dioklecijanove graditeljske djelatnosti u glavnom gradu provincije Dalmacije, a smješten je uz javni prostor s trgom. U hramu se štovao carski kult sve do razdoblja tetrarhije - četverovlašća, a u njemu su bile smještene skulpture cara Dioklecijana i drugih članova carske obitelji.
"Vladar, koji je posebno zaslužan za rast i napredak Salone, vjerojatno je obnovio hram, kao i mnoge druge salonitanske građevine", kazala je arehologinja, dodajući kako je uređenje Jupiterova svetišta u skladu s carevom politikom odabira božanskog zaštitnika. Utvrđeno je, prema zapisima, da je postolje jednog velikog kipa postavila Dioklecijanova supruga, carica Priska, što je ujedno i prva potvrda stvarnog postojanja careve žene o kojoj je do sada postojao samo, za mnoge stručnjake dvojbeni, navod iz Laktancijeva traktata o smrtima progonitelja.
Što se tiče istraživanja Dioklecijanove palače, predsjednik Književnoga kruga Split, jednog od organizatora skupa, akademik Nenad Cambi ističe kako, unatoč njezinim dugogodišnjim iscrpnim istraživanjima, stručnjaci smatraju kako to carsko zdanje krije još mnoge tajne. Najveća je, upravo, točan datum početka njezine gradnje budući da "nema povijesnih izvora, a nije zabilježeno ni kada je Dioklecijan dao nalog arhitektima za početak projektiranja zgrade", rekao je Cambi.
Godina 295. često se spominje kao godina početka gradnje, no smatra se kako je taj datum određen približno, na temelju dvojbenih podataka. Smatra se da je dovršena prije 1. svibnja 305. budući da se toga datuma Dioklecijan zaputio prema današnjem Splitu, prethodno imenovavši nove cezare - tetrarhe, a, ističe Cambi, "na taj se put ne bi odlučio da palača nije bila spremna za useljenje, barem u jednom dijelu, za njega, obitelj, svitu, vojnike, službenike, robove, majstore..."
Split, zaključuje, stoga s pravom ove godine slavi 1700 godina svojega postojanja jer da Dioklecijanova palača nije izgrađena, Split bi, vjerojatno, danas bio nastanjen u Saloni.
Na skupu su predstavljena i istraživanja dvaju lokaliteta carskih palača u Srbiji - kasnoantičkog kompleksa tetrarhijskog cara Maksimina Daje na lokalitetu Šarkamen, te carske rezidencije u Gamzigradu.