Do sada najveći svjetski skup okupio je 151 predsjednika država ili vlada 191 članice UN-a kako bi zacrtali nove pristupe za rješavanje globalnih problema 21. stoljeća.
Summit je ostvario tek ograničeni uspjeh prihvativši umjesto ambicioznog plana glavnog tajnika UN-a Kofija Annana za suočavanje Svjetske organizacije s izazovima novog stoljeća ublaženi završni dokument koji su zemlje kompromisno dogovorile nakon dugih pregovora.
Dokument od 35 stranica naglašava borbu protiv terorizma, potrebu pružanja razvojne pomoći nerazvijenim zemljama, uklanjanja siromaštva, jačanja ljudskih prava i očuvanja okoliša te suzbijanja epidemija bolesti poput AIDS-a. Osudio je terorizam u svim njegovim oblicima, ali nije uspio donijeti zajedničku definiciju terorizma i izostavio je pitanje razoružanja i neširenja oružja o kojem se zemlje nisu mogle dogovoriti.
"Mi još nismo postigli temeljnu reformu za koju ja i mnogi drugi mislimo da je potrebna", rekao je o dokumentu Annan.
Među najvažnija postignuća završne deklaracije spada potpora stvaranju Povjerenstva za izgradnju mira koja bi trebala pomagati obnovi zemalja nakon sukoba i prihvatanje međunarodne odgovornosti u zaštiti civila u slučajevima genocida i ratnih zločina.
Dokument je podržao uspostavu Vijeća za ljudska prava koje treba zamijeniti diskreditirano UN-ovo Povjerenstvo za ljudska prava, ali je izostavio pojedinosti i kriterije za njegovo osnivanje koji bi trebali jamčiti da se najgori kršitelji ljudskih prava ne nađu u njemu.
"Očekivali smo jedan skok, visoki skok, ali smo dobili ipak korak. I to je već uspjeh", rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić o dokumentu koji je donio susret na vrhu 60. Opće skupštine UN-a.
Među temeljnim ciljevima summita bila je potpora Milenijskim ciljevima UN-a usvojenim 2000. koji uključuju prepolavljanje broja krajnje siromašnih u svijetu, smanjivanje za dvije trećine smrtnosti djece te obuhvaćanje osnovnim obrazovanjem sve djece do 2015.
U dugom poglavlju o razvitku, međutim, samo je navedeno da "mnoge razvijene zemlje" žele ostvariti da do 2015. troše 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda na pomoć nerazvijenima, neophodnu za ostvarenje tih ciljeva. Najbogatija zemlja svijeta Sjedinjene Države prihvatila je ciljeve, ali ne i postotak izdvajanja za pomoć.
Zemlje su se suglasile i o neophodnosti reforme upravljanja Ujedinjenim narodima, prihvatajući stvaranje etičkog ureda UN-a, ali ne i o davanju ovlasti glavnom tajniku da provede promjene u upravljanju jer je većina zemalja u razvoju željela da Opća skupština zadrži nadzor nad upravom i proračunom Svjetske organizacije.
Zemlje se također nisu uspjele dogovoriti o reformi Vijeća sigurnosti UN-a i pitanje njegova proširenja ostavile za kasnije, najmanje do kraja ove godine.