Po riječima tajnika Udruge koja je i organizirala "festival kulena" Andrije Matića, članovi skupštine prihvatili su popis propisanih pasmina i križanaca svinja koje su najbolje za proizvodnju domaćega slavonskog kulena u smislu njegove kakvoće i ekonomičnosti proizvodnje.
"Riječ je o posljednjem dokumentu potrebnom da bi se kulen na kraju proizvodnje mogao zvati slavonski domaći kulen", rekao je Matić i dodao kako će do kraja godine Udruga mjerodavnim ustanovama poslati prijedlog zaštite zemljopisnog podrijetla slavonskoga domaćeg kulena.
Matić smatra da bi se zaštitom izvornosti kulena omogućio lakši i učinkovitiji nadzor u proizvodnji i trženju te namirnice. Ustvrdio je da proizvodnju kulena najviše otežava to što se svi proizvođači ne drže bitnih načela za njegovu proizvodnju. Tako se mnogi kulen proizvede u neprimjerenim prostorima za zrenje, uzima se neujednačena kakvoća mesa, svinje se drže u neprimjerenim uvjetima, a klanje se ne obavlja u registriranim klaonicama.
"Brojne elemente za 'legalnost kulena' trenutačno ispunjava tek osam članova naše udruge koji su u prošloj godini zajedno proizveli 2750 komada kulena", rekao je.
Na Drugom festivalu slavonskog kulena javno je predstavljeno završno izvješće o izradbi projekta "Slavonski domaći kulen" Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Glavni istraživač u projektu dr. Damir Kovačević s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ocijenio je kako je u tijeku troipolgodišnjeg istraživanja dobiven dokument koji može poslužiti kao stručna i znanstvena podloga za zaštitu slavonskoga domaćeg kulena u EU.
Drugi festival slavonskog kulena završit će gastronomsko-zabavnim programom "Veče slavonskog kulena".