U Izvješću o društvenom razvoju za 2005. navodi se kako unatoč značajnom globalnom napretku mnoge zemlje nazaduju, posebice u podsaharskoj Africi.
U izvješću koje je predstavljeno svjetskim čelnicima tjedan dana prije UN-ova summita u New Yorku, upozorava se da zasad nema izgleda za ostvarenje Milenijskih razvojnih ciljeva postavljenih na summitu prije pet godina.
Ciljevi, čije će ostvarivanje čelnici razmotriti na predstojećem susretu, uključuju smanjenje krajnjeg siromaštva na pola, smanjivanje smrtnosti djece za dvije trećine i postizanje općeg osnovnog obrazovanja do 2015.
Milenijski razvojni ciljevi su obećanje "koje je napisalo 189 vlada siromašnim ljudima svijeta", rekao je Kevin Watkins, vodeći autor izvješća i direktor UNDP-a. "Ta bilješka dospijeva za manje od 10 godina, a bez nužnih ulaganja i političke volje, vratit će se s oznakom 'nema sredstava'", kazao je.
Studija pokazuje da je od prvog UNDP-ova izvješća 1990. više od 130 milijuna ljudi u svijetu spašeno od siromaštva, očekivana duljina života povećala se za dvije godine u zemljama u razvoju, a svake godine umire 3 milijuna djece manje, dok u školu ide 30 milijuna djece više.
Unatoč tom općem napretku, 18 zemalja s 460 milijuna stanovnika, 12 u Africi, ostale bivše zemlje Sovjetskog Saveza iz Europe i Azije, nazadovale su u odnosu na 1990., prema UNDP-ovom indeksu razvoja, zbroju pokazatelja poput dohotka, očekivane duljine života i obrazovanja.
Prema tom indeksu rangirano je 177 zemalja svijeta. Sušom pogođeni Niger nalazi se na posljednjem mjestu po životnom standardu, a Norveška na vrhu.
Više od milijardu ljudi u svijetu još živi s manje od 1 dolara dnevno, dok 10,7 milijuna djece umire prije navršene pete godina, a 115 milijuna djece ne pođa školu, navodi se u izvješću.
Činjenica da je 12 od 18 zemalja koje su nazadovale iz podsaharske Afrike usko je povezana s posljedicama zaraze HIV-om i oboljevanja od AIDS-a. Očekivana duljina života u Bocvani pala je na samo 36 godina, dok je Južna Afrika, koja ima više ljudi zaraženih HIV-om nego bilo koja druga zemlja, pala za 35 mjesta prema razvojnom indeksu od 1990.
UNDP upozorava da se jaz između bogatih i siromašnih u svijetu povećava, a nejednakost raste čak i u siromašnim zemljama koje ostvaruju napredak.
Primjerice, jaz u stopi smrtnosti između bogatih i siromašnih u Gani, Zambiji i Ugandi je u porastu, dok u Indiji umire 50 posto više djevojčica mlađih od pet godina nego dječaka.
Najbogatijih 500 pojedinaca u svijetu ima zajednički prihod veći nego najsiromašnijih 416 milijuna, ističe se u izvješću u kojemu se upozoravajući na nejednakost u raspodjeli svjetskog bogatstva.
U izvješću se navodi da 50 zemalja s gotovo 900 milijuna stanovnika nazaduje u najmanje jednom od Milenijskih ciljeva.
Ako se ne ostvari cilj smanjivanja siromaštva, do 2015. će još 380 milijuna ljudi preživljavati s manje od 1 dolara dnevno.
Bogate zemlje mogu to promijeniti povećavajući pomoć nerazvijenima na 0,7 posto bruto domaćeg dohotka do 2015. i pružati je brže i učinkovitije, kaže izvješće.
Zemlje u razvoju, s druge strane, moraju riješiti problem nejednakosti, poštivati ljudska prava, ohrabrivati ulaganja i iskorjenjivati korupciju.
Povećanje pomoći mora pratiti nastojanje da se siromašnim zemljama da pravedniji udio u svjetskoj trgovini. Zemlje donatori, pokazuje izvješće, potroše milijardu dolara godišnje pomažući poljoprivredu zemalja u razvoju, a milijardu dolara dnevno na subvencije vlastitim poljoprivrednicima. Izvješće osuđuje i visoke carine s kojima se siromašne zemlje suočavaju u razvijenim.
Činjenica da se rizik sukoba može povezati s niskim rangom razvijenosti pokazuje da su nužne hitne promjene u globalnoj sigurnosnoj politici, upozorava se u UNDP-ovu izvješću.