Konačna bilanca mogla bi se kretati oko 4.000 mrtvih, što je također mnogo manje od očekivanog, a najveća šteta koju je katastrofa nanijela ljudskom zdravlju je psihološka, navodi se u izvješću osam UN-ovih agencija okupljenih u Černobil forumu.
Nesreća se dogodila 26. travnja 1986., u 1.24 sati u noći, kada je eksplozija reaktora br. 4 ukrajinske nuklearne elektrane izbacila radioaktivni oblak nad veliki dio Europe i tadašnjeg Sovjetskog Saveza, kontaminiravši osobito Bjelorusiju, Rusiju i Ukrajinu.
U nizu izvješća izrađenima nakon katastrofe očekivalo se da bi se broj mrtvih od posljedica izloženosti zračenju mogao popeti na čak 15.000.
Prema dužnosnicima UN-a, dosad je umrlo 47 radnika koji su radili na spašavanju te devetero djece koja su umrla od raka štitnjače.
Oko 4.000 ljudi oboljelo je od raka te žlijezde kao posljedice nesreće, a većina su u to vrijeme bili djeca ili adolescenti. Ipak, stopa preživljavanja ipak je gotovo 99 posto.
Izvješće ističe kako, osim raka štitnjače, ne postoje dokazi o povećanju broja slučajeva raka ili leukemije kod mjesnog stanovništva, kao ni dokazi o smanjenoj plodnosti ili urođenim deformacijama.
Osim toga, šteta učinjena okolišu također je mnogo manja nego što se pretpostavljalo. Osim i dalje zatvorenog, kontaminiranog područja 30 kilometara oko reaktora te nekih zatvorenih jezera i šuma s ograničenim pristupom, razine radijacije uglavnom su se vratile na prihvatljive razine.
Forum upozorava, međutim, da betonskom sarkofagu sagrađenom na uništenom reaktoru prijeti urušavanje.
Černobil forum uključuje Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA), Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Svjetsku banku, UN-ov program za razvoj (UNDP) i vlade Bjelorusije, Rusije i Ukrajine.
(Hina) xzt ydj