Njujorški Dow Jones indeks poskočio je u tome razdoblju 0,5 posto, na 10.447 bodova. Tehnološki Nasdaq dobio je jedan posto na vrijednosti, dosegnuvši 2.141 bod. Unatoč uzletu cijena na tjednoj razini, vrijednosti burzovnih indeksa završile su kolovoz s gubitcima, ponajviše zbog rastućih cijena nafte. Tako su i Dow Jones i Nasdaq prošli mjesec završili s minusom od 1,5 posto.
Katrina, jedan od najjačih uragana u američkoj povijesti, primorala je zatvaranje više od desetine američkih rafinerijskih kapaciteta i četvrtinu tamošnje naftne proizvodnje, potičući zabrinutosti oko mogućeg smanjenja svjetskih isporuka. Porasla su očekivanja da će štete na naftnoj infrastrukturi u Meksičkom zaljevu zbog uragana Katrina održati cijene sirove nafte blizu rekordnih. Naime, iako je cijena nafte na njujorškom tržištu oslabila s rekordnih 70 dolara za barel zabilježenih u ponedjeljak nakon što je američka vlada najavila puštanje strateških rezervi na tržište, ulagači se pribojavaju da to neće spustiti cijene benzina. To je potaknulo kupovine dionica energetskih kompanija, pri čemu su one ojačale od 1,5 do 2,4 posto.
Dodatno, očekuje se povećana potražnja za izgradnju i obnovu jednom kad započne raščišćavanje područja pogođenih Katrinom, što je povećalo potražnju a time i cijenu dionica građevinskih kompanija, proizvođača građevinske opreme te trgovačkih kuća specijaliziranih za kućanske potrepštine. "Potražnja za određenim dionicama poprilično je visoka, a oluja bi ustvari mogla biti na korist još nekim kompanijama izuzev naftnih i energetskih", izjavio je Jason Schenker, ekonomist pri Wachowia Corp..
Ipak, tržište je na oprezu. Štete od Katrine procjenjuju se i do 35 milijardi dolara, pa su se prodavale dionice osiguravatelja. Oslabile su oko jedan posto i dionice Wal-Marta, najvećeg maloprodajnog lanca u svijetu, budući je objavio da je zbog oluje mora zatvoriti 123 svoje američke trgovine. Skupa nafta spustila je i cijene dionica transportnih te zrakoplovnih kompanija, a ulagači se pitaju kakvi će biti dugoročni učinci takvih golemih šteta i skupih energenata na gospodarski rast.
Tržište je ponešto bilo uznemireno i objavom zabilješke s posljednjeg zasjedanja Vijeća za operacije na otvorenom tržištu američke središnje banke Fed, koje je pokazalo da većina zakonodavaca smatra kako se inflacija ubrzala te da će visoke cijene energenata vjerojatno značajno smanjiti osobnu potrošnju. "Tako visoke cijene nafte utjecat će na zarade kompanija i osobnu potrošnju. Pad potrošnje bit će dovoljno velik da se osjeti kad kompanije počnu izvješćivati o tromjesečnim poslovnim rezultatima", kazao je Franklin Morton, direktor pri Ariel Capital Managementu.
Na europskim burzama po dobitcima su predvodile energetske i građevinske kompanije zbog visokih cijena nafte i očekivanja obnove uraganom opustošenih područja u SAD-u. Tako je londonski Ftse indeks ojačao 1,9 posto na 5.327 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je u plusu 1,1 posto, dosegnuvši 4.838 bodova.
"Pritisci na slabljenje dionica mogli bi biti relativno ograničeni", kazao je globalni strateg HSBC-a Kevin Gardiner. "Tržište pokreću očekivanja da će cijene nafte rasti i da možda obavljaju Fedov posao umjesto njega. Očekivanja glede daljnjeg rasta kamatnih stopa su se čini se smanjila".
Dobitke su ostvarivale naftne kompanije, pri čemu su dionice BP i Royal Dutch Shella ojačale za više od jedan posto. Građevinske kompanije koje imaju operacije na američkom tržištu poput Lafargea i Wolseleya također su se našle među najvećim dobitnicima zbog očekivanja ulagača da će profitirati u nastojanjima obnove na opustošenim područjima. "Naravno da je prerano točno procijeniti posljedice no ne treba smetnuti s uma da su proizvodni kapaciteti u industriji cementa u SAD-u vrlo napregnuti tako da će se svaka dodatna potražnja trebati podmiriti kroz uvoz", kazala je analitičarka Exane BNP Paribasa Elisabeth Blaise.
Dionice Holcima, drugog najvećeg proizvođača cementa u svijetu, dobile su na vrijednosti 1,8 posto. Vodeća španjolska građevinska tvrtka ACS zabilježila je rast cijena dionica od 2,8 posto, potpomognut i 28-postotnim rastom dobiti u prvom polugodištu, koji je veći nego što se očekivalo.
Među dobitnicima bile su također i dionice osiguravatelja. Pritom su dionice Munich Re-a poskupjele 0,6 posto nakon što je njemački reosiguravatelj objavio da neće radi uragana mijenjati svoje procjene zarade u 2005.
Europski sektor automobilske industrije, pak, prednjačio je po padu cijena dionica, pri čemu su one DaimlerChryslera oslabile dva posto nakon što je dolar pao na najnižu razinu u zadnja tri mjeseca u odnosu na euro. "Slabost dolara ima ponešto utjecaja na tržište dionica. Najslabiji sektor je onaj automobila, koji je pokazao visoki stupanj senzitivnosti na promjene valutnih tečajeva", kazao je Ian Scott, strateg u Lehman Brothersu. "No ostajemo dobro raspoloženi u pogledu europskih tržišta. Uočavamo neke naznake da se institucionalni ulagači možda vraćaju na tržište".
Indeks Tokijske burze Nikkei u proteklih je tjedan dana ojačao je 1,3 posto, dosegnuvši 12.600 bodova, najvišu razinu u zadnje četiri godine.