Ugovor su u samostanu na Badiji (pokraj otoka Korčule) potpisali provincijali fra Bernardin Škunca iz Zadra i fra Slavko Soldo iz Mostara. U priopćenju se napominje kako se po želji franjevaca Provincije sv. Jeronima Badija daje u najam radi obnove duhovnih, duhovno-rekreativnih, karitativnih i kulturalnih programa u duhu Kristova evanđelja i sv. Franje Asiškog.
Priopćenje ističe kako su braća Provincije sv. Jeronima na referendumu odlučila da je unatoč primamljivim lukrativnim, isplativim ponudama iz domovine i inozemstva Badiju najprikladnije povjeriti hercegovačkim franjevcima koji su u potpunosti prigrlili navedeni program.
Korčulansko Veliko vijeće otok je Badiju kao jedan u vijencu otoka i otočića ispred grada Korčule darovalo potkraj 14. stoljeća franjevcima koji se njem nastaniše godine 1392.
U novije doba Badija je izrasla u važno kulturno središte, na kojoj je djelovala najprije niža klasična gimnazije koja je 1924. izrasla u klasičnu gimnaziju s pravom javnosti.
Odlukom Predsjedništva vlade Narodne Republike Hrvatske, od 12. prosinca 1949., na zahtjev vojnih vlasti, samostan i otok su eksproprirani u korist države, a na otok je smještena JNA. Najvrjedniji predmeti tada su odvezeni u samostane, crkvene i samostanske muzeje i biblioteke. Crkva i kapela Sv. Križa pretvorene su u skladište, a oltari i kipovi znatno su propali, oštećeni ili posve srušeni.
Otok Badija vraćen je franjevcima 2003. godine.