HINA - Financijski servis
Višegodišnji sporiji rast imovine osiguravajućih društava u odnosu na ostale financijske posrednike prošle je godine omogućio da iza banaka, na koje otpada 81,6 posto ukupne imovine hrvatske financijske industrije, drugo mjesto zauzmu leasing kuće, s udjelom od 5,7 posto, dok su osiguravatelji pali na treće mjesto s udjelom od 5,2 posto.
Prema podacima iz publikacije Hrvatske narodne banke (HNB) "Makrobonitetna analiza", iako je hrvatski financijski sektor još uvijek izrazito bankocentričan, udio banaka sve se više smanjuje - 1999. godine je iznosio 87,7 posto, da bi 2002. pao na 84,7 posto, 2003. na 83,2 posto, a lani na 81,6 posto.
Jednako je i s osiguravateljima, čiji je udio 1999. godine iznosio 7,2 posto, daleko iznad tada treće pozicioniranih zatvorenih investicijskih fondova te PIF-ova.
Osim leasing kuća, u prošloj godini povećanje udjela u ukupnoj imovini hrvatskog financijskog sustava u odnosu na 2003. bilježe i obvezni mirovinski fondovi (OMF) - s 2 na 2,9 posto, otvoreni investicijski fondovi (sa 1,4 na 1,8 posto) te stambene štedionice (sa 1,5 na 1,8 posto).
No, ističu u HNB-u, nakon izuzetno snažnog rasta u 2002. i 2003. godini, kada su godišnje stope rasta imovine leasing društava bile i do 100 posto, njihov je rast lani bio znatno sporijih 24 posto, na 15,6 milijardi kuna. Pritom su prevladavali leasing automobila te nekretnina, dok je leasing gospodarskih vozila strojeva i preme zastupljen u znatno manjem iznosu.
Istodobno, osiguravatelji lani bilježe 9 postotni rast prikupljene bruto premije osiguranja, čime je nastavljen umjereni trend rasta iz prijašnjih godina. Pritom se, prema podacima HNB-a, oko tri četvrtine premija odnosi na neživotna osiguranja, koja su porasla za 7 posto, dok životna osiguranja bilježe rast za 16 posto.
Specifičnost prikupljanja imovine utječe i na kontinuirani rast imovine OMF-ova, koja je krajem 2004. iznosila 8,1 milijardu kuna, dok je imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova, iako je lani utrostručena, iznosila tek 96 milijuna kuna, što ih još uvijek čini najmanjim 'igračima' u hrvatskoj financijskoj industriji.
No, prošla je godina, zbog uzleta na domaćem tržištu kapitala, bila osobito povoljna za investicijske fondove, posebice za 37 otvorenih, čija je neto imovina porasla za gotovo 25 posto, na 4,9 milijardi kuna. Najveći udio u tom su iznosu imali novčani fondovi (3,1 milijardu kuna ili 63 posto ukupne imovine), a slijede mještoviti, koji su lani prestigli obvezničke, dok su na zadnjem mjestu dionički fondovi.
Stambene štedionice pak u ukupnoj imovini hrvatskog financijskog sektora sudjeluju s 1,8 posto, iako im je prošle godine imovina porasla za 43 posto, dok je najmanji udio, od 0,6 posto, imala najbrojnija skupina - 118 štedno-kreditnih zadruga.