Prije 25 godina, 14. kolovoza, u gdanjskom brodogradilištu je počeo štrajk, a 31. kolovoza 1980. osnovana je "Solidarnost".
Na centralnoj proslavi 31. kolovoza, prema najavi organizatora, sudjelovat će dvadesetak premijera i predsjednika država, među kojima će se naći i hrvatski premijer Ivo Sanader, vođa ovog pokreta i prvi predsjednik demokratske Poljske, Lech Walesa (na slici na prigodnjoj marki objavljenoj u povodu obljetnice), službeno je najavio napuštanje "Solidarnosti". Poljski dnevnik "Rzeczpospolita" objavio je istraživanje javnog mnijenja u današnjoj Poljskoj, čiji građani ne pripisuju najveće zasluge "Solidarnosti" u borbi za neovisnost. U izbornoj, predsjedničkoj i parlamentarnoj, kampanji prije rujanskog izlaska na birališta nisu izostale niti polemike oko proslave srebrnog jubileja "Solidarnosti".
Okupljanjem Počasnog vijeća "Solidarnosti", 14. kolovoza, kada je prije 25 godina počeo štrajk radnika brodogradilišta u Gdanjsku, otvorena je službena proslava i sjećanje na ove događaje. Vodstvo današnje "Solidarnosti" položilo je cvijeće na spomenik palim radnicima te prošlo kroz ulaz broj dva brodogradilišta, gdje je 31. kolovoza 1980., nakon dogovora s tadašnjom komunističkom vladom, bio postavljen 21 zahtjev štajkača. Osnivač "Solidarnosti" Lech Walesa je u nedjelju, 14. kolovoza potvrdio službeno svoju odluku o napuštanju današnje "Solidarnosti". "Ne znam hoću li doći na proslave krajem kolovoza, ali ako dođem onda samo da se pozdravim", potvrdio je bivši poljski predsjednik Walesa, komentirajući svoju odluku objašnjenjem kako je "njegova" "Solidarnost" bila više narodni pokret. "Ovim pokazujem da je današnja jednostavno drugačija", obrazložio je Walesa.
Pitanjem kolike i kakve su promjene nastale u perspektivi posljednjih 16 godina, nakon pada komunizma, i što znači "Solidarnost" za Poljake danas, pozabavio se dnevnik "Rzeczpospolita" u istraživanju javnog mnijenja. Rezultati pokazuju da većina Poljaka, 52 posto, smatra kako je najveći uspjeh "Solidarnosti" izborena sloboda govora. Dalje slijede političke posljedice promjena započetih prije četvrt stoljeća, ulazak u Europsku uniju i NATO, dok je tek na četvrtom mjestu, s 37 posto glasova, neovisnost. Rezultat iznenađuje i stručnjake jer je neovisnost bila među glavnim zahtjevima i ciljevima "Solidarnosti". "Možda je to stoga što danas ne osjećamo da je neovisnost posebno ugrožena", komenitrao je ovakav rezultat sociolog dr. Tomasz Zukowski, profesor Varšavskog sveučilišta.
Nije izostalo ni mišljenje da promjene nagore, koje su nastale nakon pada komunizma, Poljaci smatraju porazom "Solidarnosti". Najviše ispitanika, 85 posto ukazuje na krivnju zbog nezaposlenosti, slijedi zatim siromaštvo i velike društvene razlike. Najnezadovoljniji se pokazuju stariji Poljaci, sa 66 godina i više, od kojih 39 posto smatra da su im promjene pogoršale život. Svaki drugi Poljak smatra da se bez postojanja "Solidarnosti" ne bi dogodio pad komunizma.
Poljska politička scena u izbornoj kampanji prije parlamentarnih izbora 25. rujna ove godine nije ostala bez "komentara" o godišnjici "Solidarnosti". Stranka Savez demokratske ljevice u svoju je izbornu promidžbu uključila 21 zahtjev štrajkača iz kolovoza 1980. godine. Wojciech Olejniczak, predsjednik Saveza demokratske ljevice smatra da je "Solidarnost" baština svih, a "ljevica je neophodna Poljacima i zato da bi ih prisjetila na snove iz kolovoza prije 25 godina", rekao je Olejniczak.
Utemeljitelji i vodstvo "Solidarnosti" nazvali su ovaj potez krađom, cinizmom i laži. "To je pokušaj uvlačenja pod svoju tradiciju i krađa društvu njegove pobune protiv komunističkog sustava. Pokret iz kolovoza 1980. bio je pokret istine. Ovakvom promidžbenom porukom Savez demokratske ljevice upisuje se u tradiciju laži", komentirali su u službenom priopćenju trojica suosnivača "Solidarnosti", a danas aktivni političari u Demokratskoj stranci.
Za vrijeme glavne proslave 31. kolovoza ove godine u Gdanjsku najavljeno je i slavljenje euharistijskog slavlja, koje će predvoditi nabiskup Stanislaw Dziwisz, bivši tajnik Ivana Pavla II. Uz visoke dužnosnike iz europskih zemalja predviđen je i dolazak predsjednika Europske komisije, a na popisu gostiju iz inozemstva nalazi se i predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader. Oni će biti i potpisnici osnivanja Europskog centra Solidarnosti. Razlog i cilj ove inicijative je, kako stoji u priopćenju počasnog organizacijskog vijeće proslava, sačuvati "plodove mirne revolucije 'Solidarnosti', koji nisu samo sloboda i demokracija u Poljskoj i većini zemalja srednje i istočne Europe, nego i nada onima koji se još za te vrijednosti moraju izboriti."