"Premda bolest nije opasna za čovjeka, u oboljelih svinja česte su sekundarne infekcije pa njihovo meso može sadržavati i bakterije opasne za zdravlje čovjeka", kaže Antunović.
Ravnatelj Hrvatske agencije za hranu, kojoj je zadaća i brzo uzbunjivanje u slučaju bilo kakve ugroze čovjeka i životinja, ističe da se "u slučaju pojave klasične svinjske kuge provode mjere kao i u EU, kao što je usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraženim gospodarstvima kao i na gospodarstvima koja su bila u izravnom ili neizravnom kontaktu sa zaraženim svinjama, kao i svih svinja u krugu od jednog kilometra od žarišta".
Štetu za usmrćene svinje vlasniku nadoknađuje država.
Europska unija uvela je politiku necijepljenja klasične svinjske kuge 1980-tih godina, a 1990. sve su članice EU-a morale prestati s cijepljenjem u svrhu iskorjenjivanja te bolesti. Hrvatska je od 1. siječnja ove godine prestala s cijepjenjem svinja protiv klasične svinjske kuge. Naime, objasnio je Antunović, "opća vakcinacija može dovesti do prikrivanja divljeg virusa i nemogućnosti iskorjenjivanja virusa klasične svinjske kuge". Također, kako se vakcinacija protiv svinjske kuge provodi živim virusom, postoji opasnost od mutacije virusa.
Na imanju u Soljanima kod Županje nalaze se 33 svinje. Sa životinja, za koje se sumnja da su zaražene, uzeti su uzorci za analizu.