HINA - Financijski servis
U državni se proračun u prvih šest mjeseci ove godine 'slilo' ukupno 39,7 milijardi kuna, što je 2,7 milijardi kuna, ili 7,3 posto više nego u prvom polugodištu lani, podatci su iz izvješća o izvršenju državnoga proračuna za prvo polugodište 2005. što ga je na prošlotjednoj sjednici usvojila hrvatska Vlada.
U resornom Ministarstvu financija ocjenjuju da je izvršenje proračuna u prvom polugodištu bilo uspješno, uz umjerenu gospodarsku aktivnost koja se intenzivirala u drugom kvartalu ove godine.
Vidljiv je nastavak trenda gospodarskog rasta, jer i podaci za srpanj govore o daljnjem ubrzanom rastu prihoda proračuna, istaknuo je na sjednici premijer Ivo Sanader.
Iz Ministarstva financija navode da prvi podatci za srpanj pokazuju daljnje ubrzanje rasta prihoda, a njihov rast iznad 7 posto potvrđuje nastavak gospodarske aktivnosti i dobru turističku sezonu.
U prvih šest mjeseci proračun je od poreza 'uprihodovao' 23,1 milijardu kuna, što je 6,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a nešto sporije, za 4,8 posto, porastao je prihod od najizdašnijeg poreza, PDV-a koji je proračunu u šest mjeseci donio 14,5 milijardi kuna.
U ovoj se godini, prema rebalansu proračuna donijetom sredinom srpnja, od PDV-a očekuje ukupno 31,7 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego prošle godine, ali je to i za više od milijardu kuna manje nego li se prvotno bilo planiralo.
Ministarstvo je svoje prvotne projekcije smanjilo zbog sporijeg gospodarskog rasta zabilježenog početkom godine.
No, kako ističu u obrazloženju izvršenja proračuna, značajan oporavak gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu utjecao i na rast prihoda od PDV-a, koji su u tom razdoblju porasli za 10 posto u odnosu na drugi kvartal 2004., a očekuju i dobru turističku sezonu koja bi trebala rezultirati daljnjim povećanjem trgovine, a time i prihoda od PDV-a u ljetnim mjesecima.
Državni financijaši napominju kako su pojedini porezni prihodi ostvareni iznad planiranih, dok je istovremeno kod nekih zabilježen podbačaj.
Tako se podbačaj bilježi kod poreza na dohodak od kojega je u prvom polugodištu ove godine prikupljeno 1,3 milijarde kuna, što je za 0,6 posto manje nego li u istom razdoblju 2004.
No, u resoru financija to objašnjavaju i ubrzanim povratom poreza na dohodak po konačnim prijavama građana za prošlu godinu tijekom koje je još vrijedio i širok opseg poreznih olakšica.
Pad na međugodišnjoj razini bilježi se i kod nekih vrsta trošarina, pa je tako 10,6 milijuna kuna prihoda od trošarina na luksuzne proizvode za 6 posto manje nego li u prvih šest mjeseci lani, a od trošarina na alkohol prikupljeno je 109,4 milijuna kuna, ili 4,1 posto manje. Trošarine pak na pivo proračunu su u šest mjeseci donijele 285,7 milijuna kuna, što je 3,9 posto manje, a trošarine na naftne derivate 1,5 milijardi kuna, ili 1,9 posto manje nego u isto vrijeme lani.
Nasuprot tim vrstama trošarina, porast od 3,4 posto u odnosu na prvo polugodište lani bilježi se kod trošarina na duhanske prerađevine, a još više, od 12,3 do 19,9 posto kod trošarina na bezalkoholna pića, kavu i osobne automobile.
Iznad očekivanja i u samom Ministarstvu financija ocjenjuju ostvarenje prihoda od poreza na dobit koji je u prvih šest mjeseci proračunu 'donio' 2,3 milijarde kuna, što je rast za čak 33,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razlog tomu u Ministarstvu vide u dobrom poslovanju poduzeća u prošloj godini.
Socijalni su doprinosi u prvom polugodištu ostvareni u iznosu 15,1 milijardu kuna, što je 6,4 posto više nego li u isto vrijeme lani.
Na rashodnoj strani proračuna najveći dio od ukupno 43,9 milijardi kuna koliko je država dala za rashode poslovanja otišlo je na naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drugih naknada.
Za izdatke po osnovama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i drugih naknada građanima država je u prvih šest mjeseci ove godine utrošila 23,6 milijardi kuna, a druga najveća stavka su rashodi za zaposlene s iznosom 8,1 milijardu kuna.
U prvih šest mjeseci financijski su rashodi izvršeni u iznosu 3,1 milijardu kuna, za subvencije je država iz proračuna isplatila 2,7 milijardi, materijalne rashode 2,6 milijardi kuna, za donacije i kapitalne pomoći 2,1 milijarda kuna, a za pomoći dane u inozemstvu i lokalnim jedinicama 1,6 milijardi kuna.
Iz Ministarstva financija ističu i da je deficit proračuna od 4,8 milijardi kuna u prvom polugodištu u cijelosti financiran na domaćem tržištu, te najavljuju da će on i do kraja godine biti financiran s domaćeg tržišta.
Uspješno financiranje deficita na domaćem tržištu velikim je dijelom zaslužno za usporavanje rasta vanjskog duga koja je pala ispod 10 posto godišnje što je, ističu financijaši, najniža stopa rasta vanjskog duga u posljednje tri godine.
Vladin je cilj, utvrđen i rebalansom proračuna za ovu godinu, doseći deficit od 4,2 posto bruto domaćeg proizvoda.