"Veleposlanik se neće vratiti dok se stanje u Bjelorusiji ne smiri", izjavio je poljski ministar vanjskih poslova Adam Rothfeld. "Poljsko-bjeloruski odnosi u ozbiljnoj su krizi", dodao je.
Dvije su zemlje u ozbiljnom diplomatskom ratu od travnja 2004., kada su međusobno protjerale po četvero diplomata zbog "štetnih aktivnosti", a najnovije pogoršanje počelo je u četvrtak u zoru, kada je bjeloruska specijalna policija u gradu Grodnom najprije opkolila, a zatim i silom zauzela zgradu u kojoj je sjedište Udruge Poljaka, najveće nevladine udruge u Bjelorusiji koja nije pod nadzorom režima predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Očevici tvrde kako je pri zauzimanju zgrade policija privela 18-ero ljudi, među kojima i nekoliko novinara, ali ih je oslobodila. Dan prije, u srijedu, potpredsjednik i dvojica dužnosnika Udruge osuđeni su na po 15 dana zatvora zbog "protuzakonitog remećenja javnog reda i mira", to jest organiziranja nenajavljenoga uličnog koncerta poljskih pjesama početkom mjeseca.
Udruga Poljaka ima oko 20 tisuća članova, a u desetmilijunskoj Bjelorusiji ima oko 400 tisuća pripadnika poljske manjine. Lukašenko, koji je ovog tjedna ponovno optužio Zapad da ga, uz pomoć Poljske, želi srušti s vlasti, tvrdi kako je Udruga zapravo politička organizacija koja želi organizirati oporbu kako bi ga svrgnula s vlasti.
"Režim je uklonio sve nevladine udruge u Bjelorusiji i sad je došao red na Udrugu Poljaka. Lukašenko je u paničnom strahu od narančaste revolucije" po uzoru na ukrajinsku uoči predsjedničkih izbora 2006., smatra politolog Valerij Karbalevič.
"Lukašenku je danas najvažnije izmisliti neprijatelja koji navodno želi ugroziti naš dobar život kako bi vanjska opasnost odvukla pozornost građana s unutarnjih problema društva", tvrdi glavni urednik Dena, lokalnog dnevnika iz Grodnog.
Problem s Udrugom počeo je nakon nedavne promjene vodstva jer je dosadašnje bilo sklono Lukašenku. Nova predsjednica Angelika Borys i ostali članovi uprave izbačeni su iz Udruge zbog "djela nedostojnih njezina članstva i pokušaja njezine politizacije", objavila je Televizija Bjelorusije.
Na vlast je vraćena stara uprava na čelu s predsjednikom Tadeuszom Kruczkowskim, koji je na televiziji izrazio zadovoljstvo zbog takvog rješenja, "jedinog koje je moglo spasiti Udrugu od politizacije koja je bila počela".
"To je čisto nasilje. Bjeloruski režim i dosad ga je znao provoditi nad svojim građanima, ali ovo je prvi put da ima etničko obilježje", izjavio je glasnogovornik svrgute uprave Andrzej Pisalnik.
"Postupci bjeloruskih vlasti pokazuju da ih ne zanimaju prava manjina", rekao je poljski ministar Rotfeld, ističući kako Poljska neće ostati po strani i trpjeti teška kršenja temeljnih ljudskih i građanskih prava u Bjelorusiji.
Poljska će, prema njegovim riječima, zatražiti pomoć i od Europske unije, koju je taj problem dosad "samo umjereno zanimao".
EU donosi rezolucije o, primjerice, Sudanu ili Zimbabveu, pa je vrijeme da se i problem Bjelorusije "počne tretirati na isti način", rekao je Rotfeld.
Poljsko Ministarstvo vanjskih poslova također želi da se osigura novac za osnutak neovisne radijske postaje koja bi iz Poljske emitirala program za Bjelorusiju kako bi se smanjio Lukašenkov apsolutni nadzor nad medijima u toj zemlji.
U međuvremenu je Europska komisija izrazila "veliku zabrinutost" ponašanjem bjeloruskih vlasti prema poljskoj manjini.