Usporedba stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda i zapošljavanja u razdoblju od 2000. do 2004. pokazuju da je najveće zapošljavanje, više od 165 tisuća novozaposlenih, postignuto u godini - 2002. u kojoj je postignut i najveći rast BDP-a, od 5,2 posto.
Pokazatelji su to iz analize kretanja u gospodarstvu i na tržištu rada sadržane u najnovijem Analitičkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
U 2000. stopa rasta BDP-a iznosila je 2,9 posto, zatim raste do 4,4 posto 2001., da bi u 2002. dostigla najvišu vrijednost od 5,2 posto. Nakon toga pada na 4,3 posto u 2003. da bi postigla najnižu vrijednost u 2004. godini od 3,8 posto.
Zapošljavanje je pak u 2000. iznosilo 118.032 osobe, a zatim raste na 147.460 zaposlenih u 2001.
Zapošljavanje je na vrhuncu, napominju analitičari HZZ-a, u 2002. s 165.556 novozaposlenih.
Zatim pada na 145.311 novozaposlenih u 2003. da bi se u 2004. godini spustilo sa 138.580 novozaposlenih.
Uočljivo je, navodi se u Analitičkom biltenu HZZ-a, da postoji vrlo čvrsta, gotovo savršena veza između gospodarskog rasta i zapošljavanja tijekom analiziranog razdoblja.
Osim toga, dodaje se, slika (grafički prikaz realnog rasta BDP-a i zapošljavanja, čija se kretanja praktički podudaraju) upućuje na zaključak da nijedan drugi čimbenik nije značajnije utjecao na zapošljavanje u proteklih pet godina.
Podaci pak Financijske agencije (FINA) o rezultatima poslovanja poduzetnika u 2004. pokazuju da su poduzetnici koji su poslovali s dobiti, uz svoje dobre rezultate povećali i broj zaposlenih za 7,2 posto. Istodobno su oni s gubitkom zapošljavali 1,4 posto manje radnika nego u godini prije.
To podaci, napominju analitičari FINA-e, navode na zaključak da povećanje zaposlenosti ne donosi gubitak u poslovanju nego baš obratno.
(Hina) xds yds