Iako financijski pokazatelji samo 400 najvećih hrvatskih tvrtki kazuju da je 2004. bila u prosjeku uspješnija od prethodne godine, detaljnijom se analizom mogu isčitati razna upozorenja.
Podaci tako pokazuju, primjerice, da industrija lagano gubi primat od trgovine i financijskog sektora ili da je usporen rast građevinarstva, uslijed smanjenja investicija javnog sektora, kazala je savjetnica predsjednika HGK Vesna Trnokop Tanta.
Promatrano sektorski, najveći udio u 400 najvećih ima trgovina (141 društvo ili 36,4 posto), dok je iz industrije na listi njih 115 ili 29,7 posto. No, 1994. godine, kada je Privredni vjesnik prvi put izradio ovu listu, na njoj je bilo 168 industrijskih te svega 97 trgovačkih tvrtki.
Rast utjecaja trgovine dokazana je i prošle godine, koja je donijela i prvu promjenu među prve tri najveće hrvatske tvrtke unazad 11 godina izrade ove ljestvice. Naime, na prvom je mjestu već tradicionalno INA, nakon koje slijedi HEP, dok je T-HT s trećeg mjesta istisnuo Konzum.
INA je tako lani ostvarila najveće prihode - od 16,55 milijardi kuna, najveći izvoz - od 4,64 milijarde kuna i najveći uvoz - od 9,65 milijardi kuna.
Najveću je dobit, od 1,7 milijardi kuna, ostvario T-HT, dok su najveću vrijednost imovine (67,24 milijarde kuna) te najveći kapital i rezerve (66,32 milijarde kuna) imale Hrvatske ceste.
No, Konzum je ostvario najbrži rast prihoda - od 2000. do 2004. za više od 6 milijardi kuna ili za čak 398,5 posto, dok je na toj listi INA na drugom mjestu s tri puta manjim rastom - za 2,05 milijardi kuna.
Četristo najvećih hrvatskih tvrtki čine polovicu ukupnog hrvatskog gospodarstva i lani su svoju neto dobit povećale za 24,8 posto, na 12,8 milijardi kuna, uz rast prihoda za 8,7 posto, na 236,65 milijardi kuna te su ostvarile 58,6 posto ukupnog lanjskog hrvatskog izvoza.