Zastupnici oporbe, koji su ranije u utorak napustili veliku vijećnicu nezadovoljni da se dnevni red sjednice proširi s petnaestak točaka, vratili su se u sabornicu.
Premijer je nabrojao pet osnovnih ciljeva rebalansa - potpora makroekonomskoj stabilnosti kroz smanjenje deficita, potpora gospodarskom rastu, posebice infrastrukturnim projektima i domaćoj proizvodnji, reforma obrazovnog sustava, veća izdvajanja za umirovljenike, branitelje, poticanje demografske obnove.
Naglasio je da će Hrvatska, osim jačanja gospodarstva, morati ojačati i kapacitete pravosudnog sustava, ali i intenzivirati dinamiku u procesu privatizacije.
Premijer i ministar financija Ivan Šuker iznijeli su i podatke o oporavku gospodarskih aktivnosti.
Nakon usporavanja u prvom tromjesečju, u zadnja tri mjeseca bilježi se veći gospodarski rast, a time i rast proračunskih prihoda, kazao je Šuker i naveo da su proračunski prihodi za šest mjeseci bili 6,7 posto viši nego u istom lanjskom razdoblju.
Industrijska je proizvodnja rasla 3,2 posto, neto plaće 4, 6 posto, prerađivačka industrija 4,4 posto, a turizam tri posto itd.
Ministar financija pobrojao je glavne značajke rebalansa.
Proračunski prihodi kane se smanjiti za 786 milijuna kuna i u konačnici bi iznosili 85,5 milijarda kuna.
Rashodi bi ostali praktično u sadašnjim okvirima, odnosno oko 92 milijarde kuna, s tim da će se na nekim stavkama prerasporediti ukupno nešto više od milijardu kuna.
Najviše će proračunskog novca (oko 470 milijuna) otići na mirovine te plaće (dodatnih 346,4 milijuna kuna).
Stambenu štednju država će rebalansom poduprijeti s još 70 milijuna kuna, naknade za nezaposlene sa 60 milijuna, dodatne rodiljne dopuste za 39 milijuna, trajna prava branitelja za 35 milijuna.
Istodobno, smanjit će se troškovi za nabavu nefinancijske imovine (za 296 milijuna kuna), materijalnih troškova (za 223 milijuna), pomoći za inozemstvo (150 milijuna) raznih naknada građanima (za 111 milijuna), subvencija itd.
Novi se proračunski prihodi temelje na realnom gospodarskom rastu od 3,7 posto, kao i na do sada ostvarenim prihodima, odnosno na lošijoj naplati PDV-a i trošarina.
Deficit državnoga proračuna povećat će se s prvotno planiranih 3,7 na 4,2 posto BDP-a.