"Impresionirani smo legislativnim promjenama na području manjinskih prava ali zakonska provedba nije bila onakva kakvom smo se nadali", rekao je Korkeakivi, na raspravi o Drugom mišljenju Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, u organizaciji Centra za ljudska prava.
Govoreći o mišljenju Savjetodavnog odbora, koje je usvojeno krajem prošle godine, Korkeakivi je ustvrdio da se Hrvatska suočila s uspostavljanjem dijaloga između vlasti i predstavnika manjina.
No, problemi se javljaju u primjeni zakonskih odredbi. Primjerice, zastupljenost pripadnika manjina u sudskim i administrativnim tijelima nije odgovarajuća u odnosu na udio manjina u ukupnom broju stanovništvu.
Vlasti bi trebale posvetiti više pozornosti i zaštiti manjinskih jezika na lokalnoj razini. Treba također nastaviti s povratkom Srba, te ubrzati provedbu nacionalnog programa za Rome.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer ustvrdio je da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina prate problemi implementacije jer nije definirana zakonska infrastruktura koja bi omogućila njegovu primjenu.
Predstojnica vladina Ureda za nacionalne manjine Milena Klajner ustvrdila je da je od prvog mišljenja do danas došlo do znatnog napretka na području ljudskih prava. Dodala je da je Ured organizirao niz seminara kako bi se omogućila što bolja provedba Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama.
Mišljenje o provedbi konvencije donosi se svake četiri godine, a temelji se na kontaktima na terenu te na izvješćima Vlade i nevladinih organizacija.
Od ukupno 44 članice Vijeća Europe, Konvencija za zaštitu nacionalnih manjina stupila je na snagu u 37 zemlja, uključujući i Hrvatsku.