U pismu glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu 26 zemalja je istaknulo kako će Fond igrati dragocjenu ulogu u isticanju važnosti demokracije i sudjelovanju UN-a u demokratskom razvitku.
Osnivanje Fonda za demokraciju potaknula je Zajednica demokracija, tijelo uspostavljeno Varšavskom deklaracijom čiji je cilj promicanje demokracije u svijetu.
Hrvatska je članica Zajednice demokracije i potpora ovoj inicijativi bila je logičan slijed događaja, ističu u hrvatskoj misiji pri UN-u koja je u ime Vlade odobrila da se Hrvatska uključi na popis zemalja u pismu.
Američki predsjednik George W. Bush, čija zemlja igra ključnu ulogu u Zajednici demokracija, predložio je osnivanje Fonda za demokraciju u govoru Općoj skupštini UN-a u rujnu prošle godine i obećao financijski doprinos te pozvao i druge zemlje da pridonesu Fondu.
Annan je podržao stvaranje Fonda za demokraciju u ožujku u okviru prijedloga za široku reformu Ujedinjenih naroda, a kako se očekuje, Fond bi mogao biti formiran do rujna ove godine.
Glavni tajnik je rekao kako Ujedinjeni narodi trebaju bolje koordinirati aktivnosti na izgradnji demokracije i ojačati napore UN-a u pomaganju svojim članicama da "prošire i prodube demokratske trendove diljem svijeta".
U pismu 26 zemalja ističe se da Fond za demokraciju treba osigurati pomoć za projekte u novim i tek nastajućim demokracijama koje su često ugrožene.
Osim Hrvatske, pismo su potpisale i Sjedinjene Države, Argentina, Australija, Bangladeš, Brazil, Bugarska, Čile, Češka, El Salvador, Estonija, Gvatemala, Indija, Izrael, Italija, Japan, Južna Koreja, Mađarska, Mongolija, Njemačka, Peru, Poljska, Šri Lanka, Tajland, Velika Britanija i Zelenortski Otoci.