Novi Indeks održivosti medija za 2004., koji daje kvalitativnu i kvantitativnu analizu razvitka medija u 20 zemalja Europe i Euroazije, pokazuje da je Hrvatska u jugoistočnoj Europi, kao i 2003., na prvom mjestu po održivosti neovisnosti medija.
S prosječnom ocjenom od 2,83 Hrvatska je ispred Bugarske, koja je zabilježila 2,56, te Makedonije, BiH, Srbije, Crne Gore, Kosova, Rumunjske i Albanije.
Studija pokazuje da su od 2001. do 2004. zabilježeni pozitivni učinci demokratskih promjena u obuhvaćenim zemljama, koji imaju potencijal unaprijediti medijske slobode u regiji.
Trendovi također pokazuju i štetne rezultate autocenzure i političkih pritisaka, dok se mediji u središnjoj Aziji bore ostvariti napredak jednako brzo kao i oni u jugoistočnoj Europi, kaže IREX, čije je sjedište u Washingtonu.
"Kao što su pokazali dramatični događaji u Gruziji i Ukrajini, postoji čvrst međusobni odnos između slobodnih medija i demokratske vlade", rekao je Mark Pomar, predsjednik IREX-a.
Indeks održivosti medija analizira slobodu govora, raznovrsnost medija dostupnih građanima, profesionalne standarde novinarstva, poslovnu održivost medija i učinkovitost institucija koje podržavaju neovisne medije.
Hrvatska prema tom Indeksu spada u zemlje koje su skoro ostvarile održivost medija s pravnim normama, profesionalizmom i poslovnim okruženjem koji podržavaju neovisne medije.
U odnosu na 2003. kada je dobila 2,83, Hrvatska je s 2,82 neznatno pokvarila ocjenu u 2004. godini. Ostvarila je napredak u slobodi govora, raznovrsnosti i brojnosti medija te njihovom uspješnom poslovnom vođenju dok je, ocjenjuje IREX, nešto nazadovala u novinarskom profesionalizmu i institucijama koje podupiru neovisne medije.
Više nema otvorenog pritiska, zlostavljanja, ekonomskog ucjenjivanja i samovoljnih sudskih postupaka karakterističnih za medijski ambijent 90-ih, ali su novinari sve više izvrgnuti različitim vrstama suptilne cenzure ili autocenzure kako bi predstavljali interese vlasnika medija koji svoje medije koriste za promicanje političkih ili poslovnih programa, kaže studija.
IREX ocjenjuje da je uravnoteženo, objektivno i dobro potkrijepljeno izvješćivanje još uvijek najslabija točka hrvatskog novinarstva.
Studija pokazuje da su od 2001. do 2004. najveći medijski napredak među svih 20 obuhvaćenih zemalja ostvarile Crna Gora i BiH, dok je napredak Hrvatske bio umjeren. Najveće nazadovanje ostvarile su Bjelorusija i Uzbekistan.
Indeks rangira zemlje po provjerenoj metodologiji i podacima međunarodnih i lokalnih medijskih djelatnika zemalja obuhvaćenih istraživanjem, a financira ga Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).