Ujedinjena Europa, nastala nakon Drugog svjetskog rata dobila je novu viziju koju je gotovo potpuno ostvarila početkom ovog stoljeća, rekao je hrvatski predsjednik.
"Bez obzira na mnoge strahove, bez obzira na zamor od proširenja s jedne strane, i zamor od tranzicije s druge strane, taj proces neće i ne smije biti završen dok sve države jugoistočne Europe ne postanu njen sastavni dio", istaknuo je hrvatski predsjednik.
"To je interes Hrvatske, ali ne samo Hrvatske. To je politika koju podržavamo i u cijeloj regiji, i prema svim europskim institucijama", dodao je Mesić.
Kako je Mesić istaknuo u svom govoru sudionicima, proces priključenja ujedinjenoj Europi "ne može se postići borbom za granice i širenjem državnog teritorija... nego suradnjom preko granica, to se ne može postići izolacijom ili asimilacijom manjina... već manjinskom zaštitom i punom integracijom i to se ne može postići selektivnom primjenom prava... već vladavinom zakona i pravne države".
"Takva se Europa, po prvi puta u povijesti ne udružuje na temelju sile, nego na temelju interesa. Po prvi puta u povijesti ostaju specifičnosti, ostaju identiteti... vode se borbe za zajedničke standarde u okviru europskih institucija, u demokratskoj proceduri, putem legitimno izabranih predstavnika", kazao je hrvatski predsjednik.
To je udruživanje koje se ne temelji na sličnostima, nego i na razlikama. To su prihvatile države i "stare" i "nove" Europe. To jednostavno mora prihvatiti i svaka država jugoistočne Europe, rekao je Mesić.
Hrvatski je predsjednik u svom govoru istaknuo kako smatra da je u svim sredinama što su još "izvan europske kuće potpuno pogrešna, promašena i neprihvatljiva dilema između europskih procesa i takozvanih nacionalnih heroja i nacionalnih mitova".
Podsjetio je i da kolektivna mržnja i strah omogućuju da se lako podižu zidovi između naroda, dok je povjerenje među njima znatno teže graditi.
"Svaka se država europskog jugoistoka mora založiti da se krivnja individualizira, da svaki ratni zločin dobije svoje ime i prezime, te da jedino na taj način kolektivna krivnja prestane biti najprepoznatljivije obilježje ovog prostora", rekao je Mesić istaknuvši kako on u tome vidi i značajnu ulogu Haškog Tribunala.
Države, koje još nisu, a žele postati dijelom ujedinjene Europe, moraju uputiti svoje jasne poruke koje neće biti samo želje, nego i konkretni odgovori, unatoč zamoru od europskog proširenja, i strahu od daljnjih rasprava o europskom Ustavu, kazao je hrvatski predsjednik.
To mogu biti jedino jasne politike reformi, a ne tek hvatanja rokova, politike koje razumiju, prihvaćaju i provode demokratske vrijednosti, a ne okreću se povijesnim interpretacijama, istaknuo je Mesić.
"Smatram da jedino takva politika, a ne članstvo u nekoj europskoj organizaciji samo po sebi, može biti naš konkretan doprinos europskom udruživanju", kazao je Mesić istaknuvši kako je uvjeren da upravo takvim pristupom, i Hrvatska, kao i sve druge države jugoistočne Europe, mogu najviše profitirati.
Skupština Zapadnoeuropske unije najstarije je interparlamentarno tijelo koje se bavi europskom sigurnošću i obranom, a počela je s radom 1955. Danas u radu Skupštine sudjeluje više od 400 parlamentarnih predstavnika iz 37 zemalja, uključujući članice EU-a, europske države NATO-a, države jugoistočne Europe i Ukrajina.
Hrvatsko parlamentarno izaslanstvo sudjeluje u radu Skupštine u statusu pridruženog partnera.