Naime, taj je zagrebački institut već desetljeće i pol sjedište mreže Culturelink koju su 1989. osnovali UNESCO i Vijeće Europe, a u njoj je danas više od tisuću članova sa svih kontinenata. Članovi Culturelinka su istraživačke institucije te informacijski i dokumentacijski centri.
Od rujna prošle godine članice UNESCO-a raspravljaju i pregovaraju o tekstu spomenute konvencije i do sada je izrađen njezin nacrt. Kad Konvencija bude potpisana i ratificirana, bit će jedan od najvažnijih međunarodnih pravnih instrumenata na području kulture koji će jamčiti suvereno pravo država da promiču i štite kulturnu raznolikost i uključe se u različite oblike suradnje kako bi pridonijeli uravnoteženijoj kulturnoj suradnji i razmjeni, istaknula je Nina Obuljen koja kao predsjednica Kulturnoga vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije zastupa Hrvatsku u tim pregovorima.
I Nizozemac Joost Smiers, profesor na Umjetničkoj školi u Utrechtu, smatra da će potpisivanje i ratifikacija te konvencija biti izrazito važni, ali i ističe da bi trebao postojati globalni kulturni pokret koji bi "prisilio" vlade da osiguraju uvjete za "cvjetanje" kulturne raznolikosti kako ona ne bi bila u sjeni monopolističke kontrole nekoliko kulturnih "divova".
Na pitanje jednoga od sudionika konferencije što doista znači pojam "globalni kulturni pokret" Smiers je odgovorio da to nikako ne znači koncept nekakve globalne kulture, već koherentan pokret na svjetskoj razini koji će jamčiti "kritičnu masu" onih koji će tražiti i brinuti se o očuvanju kulturne raznolikosti.
Cees J. Hamelink, profesor na Školi za komunikacijska istraživanja u Amsterdamu, ističe pak kako je potrebno da iz informacijskoga društva preko društva znanja dođemo do komunikacijskoga društva.
Jer, smatra Hamelink, preopterećeni informacijama potpuno smo izgubili vrlinu slušanja koja je preduvjet komunikacijskoga društva.
Kada je pak riječ o komunikaciji Paragvajac Benjamina Bogado iz fundacije Libre ističe kako bi za njezinu kvalitetu bilo nužno ponovno "otkriti" riječi koje su zbog medija u krizi jer su mediji, rekao je, ispunjeni marginalnim porukama.
Desetljeće nakon Prve svjetske konferencije mreže Culturelink, Zagreb je ponovno domaćin gostima s uglednih svjetskih sveučilišta i kulturnih institucija. Potporu održavanju skupa pružile su brojne državne institucije te drugi sponzori i donatori.