Najoštrija je bila Ingrid Antičević-Marinović (SDP) koja je, citirajući Kazneni zakon u dijelu koji se odnosi na lažnu izradu dokumenata, ustvrdila da bi blagajnik poljoprivredne zadruge u Šopotu kod Benkovca, da je napravio tako nešto, bio priveden. Vlada je tim aktom izgubila svaki kompas, ustvrdila je SDP-ova zastupnica, tražeći njegovo povlačenje dok je, kaže, vrijeme.
Državna tajnica Ministarstva financija Martina Dalić odlučno je odbacila optužbe o falsificiranju, šokirana što je takva ocjena više puta ponovljena u raspravi. Možda ćete više biti šokirani kad o ovome bude raspravljalo Državno odvjetništvo, ne Sabor, uzvratila je Antičević-Marinović.
Oporba, naime, ustrajava na tvrdnji da je obračun proračuna bitno različit od proračuna koji je Sabor donio, te proziva Vladu da je u prosincu 2004. tehničkim rebalansom povećala proračun mimo Sabora. Skriveno je pet milijardi kuna neplaćenih obveza, nije prikazana milijarda kuna neplaćenih računa u Hrvatskim željeznicama, gotovo 3,5 milijarde u zdravstvu, računi u cestogradnji, rekao je Slavko Linić (SDP).
To je falsificirani proračun, nije proračun koji je donio Sabor, već tehnički rebalans koji je u prosincu donijela Vlada, tvrdi Jozo Radoš (HNS/PGS), potkrepljujući to podatkom da je svaka stavka izvršena gotovo u punom iznosu što je, uvjeren je, nemoguće.
Vladu je oporba optužila i da nije provela nikakve reforme pa je time ugrozila temeljne ciljeve gospodarskog razvoja, ali i kvalitetu pregovora s Europskom unijom. Posebno ju smeta što u sabornici nije bilo ni premijera niti ministra financija, a bez odjeka je prošlo objašnjenje da su odsutni zbog zajedničke sjednice hrvatske i slovenske Vlade na Brijunima.
HDZ-ovci su uzvratili da je Vlada lani vodila uspješnu fiskalnu politiku i ostvarila ciljeve, da je zabilježen rast gospodarskih aktivnosti, smanjen deficit i znatno usporen rast vanjskog duga. Lani je, podsjeća Šime Prtenjača (HDZ), po prvi put zabilježen rast izvoza roba i usluga, a izvoz je rastao brže od uvoza.
I državna tajnica Dalić demantira tvrdnje da je 2004. izgubljena godina. Istaknula je da je lani, prvi put nakon sedam godina, Hrvatskoj poboljšan kreditni rejting, da se investira i grade ceste. Opetovala je da su proračun i deficit obračunati po istoj metodi koja se primjenjivala i za 2003., da je obračunsko načelo dogovoreno u lipnju 2003. s MMF-om, a rezultat toga je deficit od 6,3 posto BDP-a za 2003., odnosno 4,9 posto BDP-a za 2004. za opću državu.
Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić izvijestila je na početku zasjedanja Hrvatskoga sabora da je fiskalna politika u prošloj godini napravila veliki korak u ostvarenju osnovnog cilja - usporen je rast vanjskog duga koji je u 2003. porastao za 15,5 posto BDP-a, a lani za 4,5 posto. Deficit platne bilance smanjen je s 6,8 posto BDP-a u 2003. na 4,7 posto u 2004., a deficit državnog proračuna s 3,8 posto BDP-a na lanjskih 2,9 posto.
Državne financije više su zaduživanje države usmjerile na domaći sektor, čime je povećana likvidnost države, smanjen je primarni deficit i povećana državna štednja, odnosno tekući višak povećan je s 1 posto BDP-a u 2003. na 2,1 posto (za oko četiri milijarde kuna) u 2004., kaže Dalić. Ukupni prihodi lanjskog proračuna ostvareni su na razini od 80,7 milijardi kuna, ili 7,7 posto više nego u 2003.
Prihodi poslovanja ostvareni su u iznosi od 80,4 milijardi kuna, a u strukturi tih prihoda najznačajniji su prihodi od poreza, koji čine 58,2 posto ukupnih prihoda poslovanja, a slijede ih prihodi od doprinosa (36,6 posto), dok se ostatak odnosi na pomoći, prihode od imovine, administrativnih pristojbi, prihode po posebnim propisima te ostale prihode.
Ukupni rashodi poslovanja, pak, utvrđeni su u iznosi od 83,204 milijarde kuna, odnosno uvećani su za 1,945 milijardi u odnosu na rebalansom utvrđeni plan lanjskog proračuna. Najveći dio tog uvećanja odnosi se na trošak restrukturiranja i modernizacije HŽ-a, a ostatak na povećanje plaća, doprinosa i sredstava za naknade zaposlenima, na programe poticanja zapošljavanja i razvoja trgovačkih društava.