Najviše znanstvenika doktoriralo je na zagrebačkom Sveučilištu, čak 85,7 posto, a najmanje na zadarskom (1,1 posto). Na Sveučilištu u Rijeci najviši znanstveni stupanj steklo je 5,3 posto znanstvenika, 4,8 posto promovirano ih je na osječkom, a 3,1 posto na splitskom Sveučilištu.
Udio žena promoviranih u doktore znanosti je 38,9 posto.
Najveći broj doktorskih dizertacija objavljen je iz područja biomedicine i zdravstva (26,3 posto), slijedi područje tehničkih znanosti s 25,5 posto, prirodnih znanosti sa 17,4 posto, humanističkih znanosti s 13,7 posto, društvenih znanosti s 10,4 posto, a najmanje je doktorskih dizertacija iz područja biotehničkih znanosti (6,7 posto).
Prosječna starost promoviranih doktora znanosti je 39,3 posto, a žene su u prosjeku za dvije godine mlađe od muškaraca.
Gotovo svi znanstvenici (94,5 posto) u stjecanju najvišeg akademskog naziva proučavalo je isto područje kao i u magistarskoj dizertaciji.
Više od polovine novih doktora zaposleno je u obrazovanju, oko 18 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, a 13,1 posto na poslovima istraživanja i razvoja.
Troškove doktorskog studija u 40,9 posto slučajeva snosilo je Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, u 31,9 posto poslodavac, a četvrtina znanstvenika sami su platili studij.