Na upit jesu li u 2004. godini u manjoj ili većoj mjeri radili nešto 'na crno', njih 6 posto je odgovorilo da su radili usputno, povremeno, kao dopunu uz redoviti posao, dok ih je 5 posto odgovorilo da su radili na crno kao jedini posao za preživljavanje.
Prema tim podatcima, lani je najmanje 11 posto građana radilo na crno.
No, iz GfK Centra za istraživanje tržišta napominju da dobiveni odgovori "ipak ne odražavaju istinitu sliku o dimenziji rada na crno, jer je dio ispitanika imao rezervu prema pitanju koje smatra da se možda može 'krivo iskoristiti' pa i ne odgovora iskreno".
Ocjenjuju i da su stvarne brojke o radu na crno svakako veće, kao i da bi za spoznaju o pravoj relacije te pojave provesti složeno istraživanje.
GfK je istraživanje provelo na reprezentativnom uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina, metodom osobne ankete u domaćinstvu tijekom svibnja ove godine.
Rezultati istraživanja pokazuju da su najviše na crno radilo u djelatnosti građevinarstva (58 posto). Slijede ugostiteljstvo (13 posto), turizam (12 posto), usluge-turizam i servisi (10 posto), te poljoprivreda (3 posto) i td.
Obavljanje povremenog rada na crno veće od prosjeka od 6 posto iskazali su ispitanici u Zagrebu s okolicom (8 posto) i u Dalmaciji (10 posto), općenito u naseljima s više od 100 tisuća stanovnika (7 posto), muškarci (8 posto), mlađe osobe od 15 do 34 godina starosti (7 do 9 posto) te oni sa srednjom stručnom spremom (8 posto).
Istraživanje pokazuje da je najmanje ispitanika koji su radili na crno na području sjeverne Hrvatske, i u slučaju povremenog i jedinog rada na crno, na tom je području pozitivno odgovorilo zanemarivih, po 1 posto ispitanika.
Više od prosjeka od 5 posto ispitanika koji su odgovorili da su jedino radile na crno je među stanovnicima u naseljima preko 10 tisuća stanovnika (nešto više od 6 posto), kao i kod muškaraca, ili među mlađima do 34 godine (od 6 do 7 posto).