"Ocjena stanja zaštite prirode na temelju zadnjih stručnih prezentacija u okviru tehničkih sastanaka Europske komisije je takva da su oni ugodno iznenađeni uopće s onim što mi imamo", kazao je Šikić novinarima na svečanosti Državnog zavoda za zaštitu prirode u povodu toga dana.
Istaknuo je potrebu konsenzusa u proglašavanju zaštićenih područja između javnosti i lokalne zajednice kako bi kroz kraći proces došli do 14-15 posto zaštićenog područja.
"Ako je 10, 14 ili 15 posto zaštićeno onda i s preostalim područjem koje nije zaštićeno znamo što ćemo. Kad se provode gospodarske aktivnosti bazirane na prirodnim resursima obveza je ugraditi mjere zaštite prirode, a to će urediti i novi zakon o zaštiti prirode koji je upravo u saborskoj proceduri i očekuje se da će biti usvojen danas", rekao je Šikić.
Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković govorio je o preustroju Državnog zavoda na temelju novoga zakona o zaštiti prirode kako bi bio još učinkovitiji te predstavio međunarodne projekte, od kojih je upravo završen projekt LIFE III - Uspostava nacionalne ekološke mreže (CRO-NEN), koja bi trebala biti proglašena do kraja godine.
Stručna voditeljica Državnog zavoda Jasminka Radović je rekla da izrađeni prvi prijedlog nacionalne ekološke mreže predstavlja skup najvrjednijih hrvatskih područja za ugrožene vrste i staništa i da je vrlo važan korak prema pristupanju Hrvatske EU.
Hrvatska time zadovoljava svoje obveze iz programa NATURA 2000 (temelja za zaštitu prirode kroz koji svaka država mora izdvojiti zadovoljavajući postotak svog teritorija za zaštitu ugroženih vrsta i staništa). Hrvatska, dodala je, na dan pristupa EU mora imati završen taj prijedlog nacionalne ekološke mreže.
Prijedlog ekološke mreže, koja se odnosi na ključna najvažnija područja pokriva oko 24 posto teritorija Hrvatske. Ukupna ekološka mreža koja sadrži i zaštitne zone, koridore koji povezuju ta područja je oko 44 posto teritorija Hrvatske, a na moru imamo 70 posto područja važnog za morske ptice, dupine, morske kornjače, livade morskih cvjetnica.
Od oko 180 vrsta ptica zaštićenih u Europi mi u Hrvatskoj imamo čak 121 vrstu, a za svaku vrstu moralo se sagledati gdje je raspostranjena i koja su njena važna područja, rekla je Radović.
Vrijednost projekta uspostave nacionalne ekološke mreže je oko 560 tisuća eura, 70 posto vrijednosti izdvojila je Europska komisija iz fonda LIFE, a ostatak Hrvatska iz proračuna. Projekt je trajao dvije i pol godine.