Ljudi iz starijeg paleolitika pronađeni u špilji smještenoj u središtu Moravske, približno 200 km istočno od Praga, dugo su smatrani najstarijim predstavnicima kulture iz Aurignaca, ali njihova točna dob ostala je nepoznata.
Eva Wild sa Sveučilišta u Beču i Maria Teschler-Nicola iz Prirodoslovnog muzeja glavnog grada Austrije te njihovi kolege procijenili su na temelju datiranja spektrometrijom mase da su četiri zuba stara približno 31.000 godina.
Ti su podaci dovoljni, rezimiraju oni, da potvrde da su ostaci kostiju iz Mladeca oni "prvih modernih Europljana" te da stoga zauzimaju "središnje mjesto u raspravama o pojavi modernog čovjeka na sjeverozapadu starog kontinenta i sudbini neandertalca".
Taj zdepasti stanovnik ledenjačke Europe vidio je doista jednog dana vitkog muškarca pridošlicu. Nakon suživota s njim više tisućljeća, neandertalac je nestao u nejasnim okolnostima, bez nasljednika i miješanja, nemogućih između dviju skupina očito razdijeljenih na dvije različite vrste.
Otkrivene 1826., špilje u Mladecu bile su predmetom istraživanja od 1881. godine. One su pružile ostatke dvanaestak ljudskih bića, koji su izazvali brojna pitanja zbog arhaičnih crta nekih od njih, podsjećajući na neandertalce. Novije analize njihova DNK-a nisu pokazale nikakvo srodstvo.
Veći dio fosila nažalost je uništen za Drugog svjetskog rata, prilikom požara u dvorcu Mikulov gdje su bili izloženi. Jedino su ostaci sačuvani u Beču "preživjeli".