O Supekovu romanu govorili su urednik Darko Glamuzina, književnik Zoran Ferić i sam autor.
Glamuzina je rekao da je taj roman svojevrsna priča o "haaškim spletkama političkih sila i lokalnih balkanskih moćnika", a na drugoj razini ljubavna priča Njemice Gerde i Hrvata koji studira kod slavnoga Heisenberga u Njemačkoj prije Drugog svjetskog rata. Priče povezuje Gerdina unuka, glavna junakinja, koja radi kao tipkačica na Haaškom sudu.
Ferić je rekao da u svom novom romanu Supek pokušava dati drukčiju sliku Haaga i razotkriti "tajnu igru tajnih sila i službi". U romanu su "Tuđman i Kordić motreni iz perspektive jedne Njemice iz Leipziga", kazao je.
Ivan Supek je, govoreći o svom romanu, upozorio da treba razlikovati književnu fikciju od stvarnosti.
Rekao je i da je o "slučaju Ahmići" napisao jednu dramu, koja će biti izvedena u Zenici. "Sa zagrebačkim kazalištima već odavno sam prestao komunicirati jer me ignoriraju", dodao je.
Supekov roman "Haaški protokoli" objavio je zagrebački nakladnik Profil.
Književnik i fizičar Ivan Supek (1915.), koji je kao i njegov lik u novom romanu, studirao kod Heisenberga, bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) tijekom devedestih godina u vrijeme stvaranja nezavisne Republike Hrvatske. Napisao je više knjiga, a među njima i roman "Heretik".